Pandemija korona virusa potisnula je u drugi plan i političke tenzije u Bosni i Hercegovini, što je tek drugi put otkako je zemlja 1995. godine izašla iz rata. O međuetničkim previranjima unutar Bosne i Hercegovine u posljednje tri decenije nije se govorilo još samo 2014. godine, kada su veći dio zemlje pogodile snažne poplave, paralizirajući cijele gradove i regije.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, pozvao je sve političke partije u Bosni i Hercegovini na zajedničku borbu protiv pandemije. „Sada nije vrijeme za političke govore. Ne želim nikakve takve izjave ni komentarisati. Bitno je da političari budu jedinstveni i okupljeni oko jedinog cilja da se spase ljudski životi”.
Tročlano državno Predsjedništvo također je zajedničkim saopćenjem pozvalo građane da “imaju povjerenje u institucije sistema”, te “da prate njihove naredbe i upute i pridržavaju se propisanih mjera”. Pismo su potpisali Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović.
Ukupan broj zaraženih od korona virusa u Bosni i Hercegovini do srijede je iznosio 173, dok su preminule tri osobe.
Vlade na svim nivoima vlasti pokušavaju osigurati dovoljno medicinske opreme, kao i nesmetano snabdijevanje zemlje hranom.
Iznuđeno primirje
Politički analitičari ne vjeruje da je došlo do katarze među tri trenutno vodeće političke partije unutar Bosne i Hercegovine, Dodikovog SNSD-a te Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) i bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA). Iznenadnu saradnju političkih protivnika vide kao spašavanje etničkog modela upravljana zemljom. Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u svijetu u kojoj se kolektivna prava stavljaju iznad građanskih prava. SDA, SNSD i HDZ prioritet daju definisanju nacionalnih prije građanskih prava, uz vrlo žestoke sukobe među tim strankama. Svaki pokušaj promjene te političke paradigme završio je pod optužbom da se ugrožavaju prava naroda. Takva politika Bosnu i Hercegovinu čini najranjivijom zemljom na Zapadnom Balkanu, dok je njena ekonomija među najnerazvijenijim u regiji.
Sada naročito iznenađuje politički zaokret Milorada Dodika. Samo nekoliko sedmica ranije pozivao je na raspad Bosne i Hercegovine i secesiju entiteta Republika Srpska. To je potez od kojeg strahuje cijela regija, jer bi mogao aktivirati nove sukobe.
Politička analitičarka Tanja Topić rekla je za Al Jazeeru da bi voljela vjerovati da su političari u BiH istinski solidarni i da su premostili u ovim teškim vremenima svoje animozitete i podjele za opšte dobro i zdravlje građana, no ipak je sklonija vjerovati da je “primirje” iznuđeno ozbiljnošću situacije i da ono ne znači preokret u političkoj paradigmi Bosne i Hercegovine.
“Rekla bih da su postojeće tenzije među političkim akterima u BiH prisutne i u doba korone. Ali, ostavljene su po strani, skrajnute, rekla bih, dok se situacija sa pandemijom ne smiri. Nakon svega, opet će izbiti na površinu”.
“Jednostavno, to su oni”, rekla je Topić.
Nacionalizam samo hibernira
Psiholog i analitičar Srđan Puhalo također vjeruje da su vodeće političke partije u zemlji zakopali ratne sjekire zbog očuvanja vlastitih interesa.
“Kada osjete da su opasnosti i jedni, i drugi i treći, i da se samo zajednički mogu odbraniti, onda animoziteti za njih postanu manje važni. Sada su svi ugroženi podjednako, ne mogu sami da se odbrane od pandemije, ne mogu da se izoluju (…) i ta muka ih je natjerala da djeluju zajedno”, kaže Puhalo.
“Nacionalizam [u BiH] je u hibernaciji, i probudit će se onog momenata kada osjeti da može individualno da funkcioniše”.
Bakir Nakaš, ljekar i društveni aktivista se iz penzije vratio u Opću bolnicu “Prim. Dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu, kako bi dao doprinos u borbi protiv korona virusa. Ne ulazeći u motive, on kaže da ipak jeste primjetno da je većina političara u BiH shvatila kako mora poslušati ljekare, te da je evidentno da sistem u Bosni i Hercegovini funkcioniše mnogo bolje nego što je to bilo prije pojave pandemije.
“Do jučer smo imali odbijanje srpskih članova da uopće participiraju u radu [državnih institucija], ali sada te priče više nema”, rekao je Nakaš u telefonskom razgovoru za Al Jazeeru.
“Ova kriza je iznad svih nas, iznad svih partija (…) ako to ne bude shvaćeno na takav način, onda imamo problem, virus će nas pobiti, neće biti nikoga. Najbolji primjer je Italija gdje je po 400, 600 ili 800 umrlih u jednom danu”.
Nakaš je rekao da je i Kinu, u kojoj je krajem prošle godine korona virus izbio u gradu Wuhanu, spasilo to što ta zemlja ima centralizirani sistem upravljanja pa je vlada odluke mogla donositi brzo.
“Ovo je kriza koja ne pogađa partikularno, jedan narod ili jednu naciju, ovo je kriza koja pogađa sve”, zaključuje, piše “Aljazeera“.
