Radila je u sektoru ugostiteljstva, a dva dana nakon što je prestala raditi i muž joj je dobio otkaz – također radeći u ugostiteljstvu, kaže ona za “Glas Amerike“.
Ono što stvara dodatni pritisak mladom bračnom paru su dva kreditna zaduženja, u banci i mikrokreditnoj organizaciji.
“Nekoliko dana prije vanrednog stanja se počelo pričati da bi se i naš objekat mogao zatvoriti. Direktor je samo jedan dan došao i rekao da će većina nas koji smo posljednji došli raditi, morati dobiti rješenja o prestanku radnog odnosa. Imamo tri poslovnice u gradu, jednu je zatvorio potpuno, a u ostalima je polovinu radnika otpustio kao tehnički višak. Na papiru je navedeno da je razlog ekonomska kriza izazvana koronavirusom. Dva dana nakon mog otkaza i muž je ostao bez posla te je i njegov direktor radnju zatvorio do daljnjeg. Do daljnjeg smo bez primanja i čekamo šta će se desiti”, kaže sagovornica.
Prije nekoliko dana se prijavila na evidenciju Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo i čeka rješenje o eventualnoj novčanoj nadoknadi.
“Direktor me po zakonu mora vratiti na posao i to nam je obećao. Plašim se da nam ova situacija ne napravi velike ekonomske posljedice i napravi potpuni kolaps“, nastavlja dalje priču.
Direktor Zavoda za zapošljavanje KS-a Nermin Pećanac za Glas Amerike kaže da je evidentno povećanje broja prijavljenih osoba na biro, posebno posljednjih dana.
“Od 18. marta, kada je proglašena vanredna situacija, do danas, imamo 283 osobe više prijavljene na biro KS-a. Svi su dobili raskid radnog odnosa od poslodavca, a u rješenjima o raskidu ugovora piše da je uzrok situacija izazvana koronavirusom. Postoje i rješenja gdje samo piše da je određena osoba tehnološki višak. Imamo veliki pritisak da sačuvamo radna mjesta u privredi i da u tome učestvuje služba za zapošljavanje”, pojašnjava Pećanac.
Prema njegovim riječima, najveći problem je 58.000 nezaposlenih osoba koje su trenutno na evidenciji i nemaju rješen radni odnos.
“Šta ćemo s njima? Šta ćemo njima reći, da ove godine više nema zapošljavanja? Ima mnogo kontradiktornih naredbi i uputa i ljudi se opravdano plaše. Jedno je sigurno povećanje ljudi na birou, a s druge strane prihodi već blago opadaju zbog zatvaranja mnogih objekata. Iduće sedmice na sjednici Upravnog odbora planiramo rješavati određena pitanja, ali nas do danas niko nije zvanično kontaktirao“, zaključuje.
Informacije o povećanju broja nezaposlenih osoba na evidenciji zavoda za zapošljavanje, potvrđuje nam i Haris Čuljević iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.
“Prema podacima koje nam dostavljaju kantonalne službe za zapošljavanje, primjetno je blago povećanje priliva osoba na evidencije nezaposlenih u FBiH. Početkom aprila imat ćemo zbirne podatke o ukupnom broju prijavljenih osoba na evidenciju tokom marta“, kaže Čuljević.
S druge strane, federalni nivoi vlasti ističu da broj otpuštenih radnika trenutno nije veliki, ali da će sigurno biti. Federalni premijer Fadil Novalić naglasio je kako vlada nikome ne može zabraniti otpuštanje radnika, jer se, kako je rekao, nalazimo na slobodnom tržištu.
“Nemoguće je da zabranimo otpuštanje radnika, nalazimo se na slobodnom tržištu. Učinit ćemo sve za one koji budu otpušteni i zbirnut ćemo ih, neće ostati bez primanja jer postoji zakon za vrijeme nezaposlenosti garantuje im da će imati primanja“, rekao je Novalić te iznio podatke o 3.543 nezaposlene osobe od početka marta na nivou FBiH.
Premijer Novalić birljiv je u riječima.
“Ja bih prije rekao da je smanjen broj uposlenih, a ne da su radnici otpušteni. Taj broj je porastao sredinom marta i još uvijek nije veliki. Redovnim sredstvima na biroima ovaj broj možemo servisirati, ali ako bude znatno veći, a sigurno će biti, mi smo spremili posebna sredstva i to je onaj posebni fond. On neće podržavati samo likvidnost biroa za zapošljavanje, već i penzionog – svega onoga što je potrebno da bismo održali podnošljivom socijalnu situaciju“, istakao je Novalić.
Sagovornicu s početka priče, osim borbe za radno mjesto, plaši duplo kreditno zaduženje kojim je opterećena njena porodica i nije sigurna kako će uspjeti balansirati finansijska sredstava.
“Muž i ja imamo dva kredita, jedan u mikrokreditnoj organizaciji, a drugi u banci, tako da čekamo najavljeni moratorij. Još uvijek nismo kontaktirali svoju banku, a ne znamo jesu li mikrokreditne organizacije uključene u odgodu plaćanja“, ispričala je.
Pomoć je, prevashodno, potrebna onima kojima su ostali bez sredstava za plaćanje kredita, kazala je predsjednica Upravnog odbora Udruženja banaka BiH Sanela Pašić.
Iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH pojašnjavaju da klijenti banke, mikrokreditne organizacije i lizing društva, koji neometano ili u neznatno manjem obimu obavljaju svoje poslovne aktivnosti i ostvaruju prihode u istom ili neznatno manjem iznosu u odnosu na stanje prije nastupanja vanrednih okolnosti, kao i klijenti koji su prije stupanja vanrednih okolnosti bili u kašnjenju s urednom otplatom svojih obaveza više od 90 dana, nemaju pravo na odgodu plaćanja kredita.
“Prvenstveno želimo pomoći onima koji su pogođeni posljedicama pandemije i to je bilo prioritetno, odnosno da olakšamo firmama i fizičkim licima koji trpe štetu. Oni koji nisu, nismo vidjeli razloga da im trebamo davati mogućnost da ne plaćaju kredit. Možete biti direktno pogođeni, da je smanjeno primanje ili indirektno, u smislu da je članu porodice (mužu) smanjeno primanje ili da ne prima plaću – u oba slučaja se može tražiti odgoda plaćanja kredita ili kombinacija više mjera”, pojasnio je direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić.
On kaže da postoje dvije mogućnosti kada je riječ o odnosu banke i klijenta – prva je da se klijenti direktno jave banci i traže olakšicu, a druga, da banke same procjene ko ima pravo na olakšicu pa da se jave klijentu.
