Pandemija koronavirusa, sa kojom se posljednjih mjesec dana suočava i Bosna i Hercegovina, u drugi je plan stavila neke za našu državu uobičajene političke teme i događaje. Zbog toga je i ovaj zdravstveni, ali i ekonomski izazov za BiH bio dominantna tema razgovora sa predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) i dopredsjedavajućim Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakirom Izetbegovićem.
Izetbegović je u razgovoru za Faktor govorio o zdravstvenim, ali i ekonomskim i političkim aspektima pandemije koronavirusa, te o načinu na koji je ona utjecala na njegovu svakodnevnicu.
Već gotovo mjesec dana živimo u posebnom režimu zbog pandemije koronavirusa. Kako se Vi uspijevate prilagoditi novim okolnostima, padaju li Vam teško sva ograničenja, preventivne mjere i strahujete li od virusa?
– Ja sam svakodnevno na poslu i ne osjetim veliku razliku u dinamici dnevnih aktivnosti. Uostalom, i u normalnim okolnostima je većina mojih kontakata bila putem telefona. Teško mi pada što je zaustavljen trend ekonomskog rasta na kojem smo predano i uporno radili posljednjih pet godina. Pošlo nam je za rukom da kreiramo preko 100.000 novih radnih mjesta u tom vremenu, a zatim i da pokrenemo ciklus izgradnje cestovne i energetske infrastrukture. Vjerovatno će se u slijedećih pet mjeseci privremeno urušiti mnogo toga na čemu smo radili pet godina, ali ćemo to relativno lako podići čim pandemija posustane.
Nećemo moći vratiti samo ljudske živote
Ono što nećemo moći vratiti jesu ljudski životi. Dosege koronavirusa još uvijek ne možemo ni približno predvidjeti, ali ono što sa sigurnošću možemo konstatovati jeste da imuni sistem ogromne većine ljudi nema odgovor na napad ovog virusa, on se stoga širi kao požar, i smrtnost je za sada daleko veća od procenata sa kojima se kalkulisalo. Lično nemam nikakvog straha, kao što ga nisam imao ni u gorim situacijama. Ako istinski vjerujete u Božije određenje, strah blijedi.
Jeste li zabrinuti, kako zbog toga da li će naš zdravstveni sistem uspjeti izaći na kraj sa pandemijom, tako i zbog onog sa čim se već suočavamo, a to su ekonomske posljedice?
– Ako uspijemo zadržati mjere izolacije i disciplinu građana, epidemija će se razvijati usporeno i naš zdravstveni sistem će biti u stanju da se s njom nosi. Ne smije se dopustiti nagli, nekontrolisani porast oboljelih. Naročito je važno spriječiti širenje bolesti među ljekarima i medicinskim radnicima.
Ekonomske posljedice će biti teške, nadam se ne i katastrofalne. Budžeti će biti prepolovljeni, i to u optimističnijem scenariju. Najbitnije je pritisak ekonomskog pada i “stezanja kaiša” ravnomjerno rasporediti na stanovništvo. Niko ne smije biti bez kakve-takve plaće, i niko ne smije primati visoku plaću. Naš narod može svašta izdržati i podnijeti, ali nepravda mu padne najteže, i ona može izazvati socijalne nemire. Ne smije se dopustiti propadanje dijela firmi iz realnog sektora koje su najteže pogođene, moraju ostati na životu.
Da li se na državnom nivou vlasti moglo uraditi više? Jesu li već tradicionalne opstrukcije i nesuglasice stavljene u stranu ili još uvijek opterećuju funkcionalnost i kapacitet države da odgovori na izazove poput ovog?
– Naravno da jeste, ali dio opstrukcija je još uvijek prisutan i onemogućava da država vodi glavnu riječ u suprotstavljanju pandemiji. Očigledno se i ova situacija koristi da bi se pokazala “vidljivost” i samodovoljnost entiteta. A to nanosi štetu svima jer i opstruira borbu sa koronavirusom. Takav odnos će morati prestati, jer entiteti neće moći bez države dobiti pomoć međunarodnih institucija bez koje nema obnove ekonomije.
Ekonomske mjere Vlade FBiH su već precizirane. Da li ste zadovoljni njima, hoće li biti dovoljne da oni kojima je to najpotrebnije što lakše izađu iz ove krize?
– To je tek prvi korak. Slijede rebalansi budžeta, reprogrami dugovanja prema domaćim i inostranim bankama, pomoć poljoprivredi i tako dalje. Prilagođavat ćemo se razvoju situacije u svijetu, jer naša ekonomija je jedan od manjih kotača u globalnom ekonomskom sistemu. I taj kotačić usporava i ubrzava zavisno od tempa koji nameću velike privrede, evropska, azijska, američka. U ovom času globalni ekonomski sistem naglo usporava, ali čim pandemija posustane, velike zemlje će vještački ubrzavati taj mehanizam, forsirati potrošnju upumpavanjem hiljada milijardi eura i dolara u ekonomske krvotoke. Treba dočekati taj momenat, sačuvati naše firme, socijalni mir i sigurnost u zemlji,prenosi Oslobođenje.
Raspodjela sredstava
Raspodjela sredstava općinama i gradovima u FBiH je izazvala žestoke reakcije javnosti. Mnogi je smatraju nepravednom, čak i uvredljivom. Šta Vi mislite o tome i da li je ta odluka konačna?
– I mene je iznenadila odluka Vlade o ovakvoj raspodjeli. Radi se, izgleda, o ranijim dogovorima, i to je razlog da su svi bošnjački ministri glasali za nju. Smatram da nakon pojave pandemije uopće nije trebalo krenuti u podjelu sredstava nižim nivoima, već da je ta sredstva trebalo rebalansom budžeta usmjeriti u novoosnovani Fond za stabilizaciju. Vjerujem da će odluka biti povučena ili izmijenjena.
Istaknuli ste da mjere koje se odnose na moratorij na otplatu kredita nisu dovoljno precizne. Znači li to da Agencija za bankarstvo FBiH nije trebala dopustiti bankama da same odlučuju kome će dozvoliti odgodu? Da li je u tom kontekstu Vlada FBiH trebala energičnije reagirati, s obzirom da su čelni ljudi Agencije imenovani upravo na prijedlog Vlade?
– Budžeti će padati, sa njima potrošnja, plaće i sposobnost firmi i građana da vraćaju rate kredita. Morat će doći do djelimičnih moratorija, kao i do masovnih reprograma kredita. Uvjeren sam da će za to biti sluha u Agenciji za bankarstvo, ali ako to izostane, morat će intervenisati Vlada.
Pozvali ste na smanjenje plaća u javnom sektoru, barem onima koji imaju iznadprosječna primanja. Međutim, čini se da ne postoji interes da se to dobrovoljno uradi. Postoji li način da se javni sektor “natjera” na to da snosi dio tereta ove krize?
– Bit će natjeran neizbježnim rebalansima budžeta. Već je evidentno da priliv sredstava od naplate indirektnih i direktnih poreza naglo pada i jasno je da će biti nemoguće održati ovakav nivo plaća. Realni sektor nosi na svojim plećima sve, i sebe i državu, i ubrzano ulazi u stanje u kojem neće moći nositi ni samog sebe, a kamoli servisirati državni aparat sa ovakvim plaćama. Volio bih da to moje kolege političari shvate i smanje visoke plaće samoinicijativno, za primjer drugima. Onako kako je to uradio predsjednik Džaferović.
Da li je ovo možda prilika da se konačno presječe i da se reduciraju izdvajanja za različite naknade zvaničnicima, poput odvojenih života, reprezentacija, telefona…? Načelna saglasnost da se takvi koraci naprave uvijek postoji među svim strankama, ali konkretni koraci uporno izostaju.
– Upravo tako, sada to treba skresati i nikada više ne vratiti. Slično je i sa parafiskalnim porezima koji kao uporni paraziti preživljavaju na lokalnom nivou, i iscrpljuju realni sektor već deceniju. Svako zlo za nako dobro. Pod pritiskom pandemije prepoznat će se i slabosti u sistemu, naročito zdravstvenom. Vrijeme je da taj glomazni i skupi sistem učinimo efikasnijim.
Jeste li zadovoljni reakcijom nižih nivoa vlasti, naročito u onim sredinama u kojima su na vlasti kadrovi vaše stranke?
– Mjere na tom nivou tek slijede. U utorak ćemo Džaferović, Novalić i ja imati sastanak sa kantonalnim premijerima i dijelom načelnika koji su kadrovi SDA, upravo sa svrhom efikasnije koordinacije svih nivoa vlasti.
Pomoć UAE u doba pandemije
U javnosti, barem među Bošnjacima, se nametnulo i pitanje zašto neke islamske zemlje, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, u ovim trenucima pomažu neke susjedne države, a zaobilaze BiH.
– Ne bih ulazio u analiziranje geopolitičkog momenta, komplikovanih odnosa u islamskom svijetu, motiva i odluka lidera UAE. Ono što znam jeste da se sve veze pojačavaju poslovnim vezama. Ako ljudi iz vladajućih porodica grade Beograd na vodi, ili značajno investiraju u poljoprivredu u Srbiji, onda ih je lako zamoliti da pomognu i humanitarno. Teško će to odbiti. Emirati vrlo lako investiraju u Srbiji i Crnoj Gori, a pokušali su i u Bosni i Hercegovini. Ali za sve što su pokušali, dobili su odbijenicu, uz učtivo i temeljito objašnjenje zašto to nije moguće. A šta da rade sa učtivim obrazloženjima? Oni su ponudili investicije i čude se što ih mi ne prihvatamo. To nije put da BiH stekne prijatelje, investitore, lobiste.
S obzirom da je vaša supruga svakodnevno na “prvoj liniji” borbe protiv koronavirusa, jeste li zabrinuti za njeno zdravlje?
– Jesam, jako sam zabrinut.
