Uvoz je iznosio 4,3 milijarde KM ili za 340 miliona KM manje nego u prvom kvartalu lane, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.
Vjekoslav Vuković, predsjednik ove komore, kaže da spoljnotrgovinska razmjena u ovom periodu nije zabilježila drastičnije promjene.
“U martu ove godine izvezli smo robu vrijednosti 869 miliona KM, što je za 15 posto manje u odnosu na isti mjesec 2019. Uvoz je u ovom periodu zabilježio pad od 16 posto”, ističe Vuković za “Srpskainfo“.
Dodaje da u agroindustriji bilježimo rast izvoza za 64 posto, najviše zbog rasta izvoza mesa u Tursku, za preko 70 posto.
“U trećem mjesecu prehrambena industrija nam je u porastu za 5,7 posto, jer je došlo do veće potražnje za ovim robama na stranim tržištima. Kad je riječ o metalskom i elektro sektoru, u prvom kvartalu ove godine imamo pad izvoza za devet odsto i pad uvoza za deset posto. Izvoz je pao za 102 miliona KM, a uvoz za 155 miliona KM. U martu je, u ovom sektoru, zabilježen pad izvoza za 21 posto, a pad uvoza za 26 posto. Metalna industrija nije izgubila svoje ugovore, oni su i dalje na snazi. Lagani pad u ovom sektoru zabilježen je još krajem prošle godine, kada je došlo do zastoja u industrijskoj proizvodnji u Njemačkoj. Međutim, njemačko tržište će doživjeti svoj oporavak kad krene izvoz prema drugim tržištima. Prestankom epidemije u Kini, Njemačka je već krenula enorman izvoz u ovu državu. Očekujemo aktiviranje ugovora i u BiH”, objašnjava Vuković.
Dodaje da je u BiH dosta toga individualno, od kompanije do kompanije.
“Neke kompanije su našle alternativna tržišta, pa su preuzele ugovore Češke, Slovačke, Poljske. Ne možemo reći da je riječ o nekom velikom zastoju. Pomenuti procenti suprotni su cjelokupnom ponašanju, odnosno, novonastaloj situaciji. Porast izvoza imamo u grafičkoj industriji i papirnoj galanteriji, jer je došlo do potražnje za tim robama. Za tri mjeseca bilježimo porast izvoza od sedam posto. Hemijska industrija bilježi pad uvoza određenih roba za 65 posto, zato što su zabranjene za uvoz. Naime, došlo je do restrikcije u određenim zemljama da se te robe izvoze. Kad gledamo ukupno kvartalno, izvoz je pao za oko sedam posto”, kaže Vuković.
Prema njegovim riječima, najpogođenije grane su turizam, hotelijerstvo i međunarodni prevoz putnika, koje ne rade uopšte, jer nema kretanja ljudi.
“Kad je riječ o energentima, zvoz nafte smanjen za 20 posto, a uvoz za 21 posto, pa ovdje imamo neke poravnanje. Mi nismo neki proizvođači nafte, tako da je ovdje riječ o reeksportu, a pad uvoza približan je padu izvoza. Uvoz struje je pao za 25 posto, jer neke industrijske grane manje uvoze električnu energiju koju su kupovale na slobodnim tržištima, poput “Aluminijuma” u Mostaru. Ovaj pad nije u vezi sa epidemijom korona virusa, nego sa drastičnim padom industrijske proizvodnje koju bilježimo od prošle godine”, ističe Vuković i dodaje da su epidemijom korona virusa najpogođenije Italija, Njemačka, Švicarska.
“Tu nam je došlo do zastoja izvoza ljekovitog bilja. Najveći problem trenutno nam je sjeverna Italija, a oni su jedan od naših najvećih snabdjevača repromaterijalom. U svakom slučaju, možemo reći da ni uvoz ni izvoz nisu stali”, naglašava Vuković.
