Dodala je da je od toga broj osoba koje traže novčanu naknadu 10.214.
– Bitno je kazati da nijedna osoba neće biti zakinuta za naknadu, pravo na zdravstveno osiguranje, kao i dokup staža – kazala je Lončar.
Ona je naglasila da je rast novoprijavljenih na službama zazapošljavanje bio prisutan do srijede, 15. aprila i od tada je u opadanju, te da vjeruju da je to rezultat napora federalne Vlade, kao i kantonalnih i općinskih vlasti koje poduzimaju kako bi se pomoglo u prevazilaženju udara na ekonomiju uzrokovanih koronavirusom.
Lončar je pojasnila i da osobe koje su ostale bez posla, a čiji poslodavci nisu izmirivali svoje obaveze, a kojima su pojedine službe odbile pravo na novčanu nadnadu, neće ispaštati.
– Ta praksa bila je nejednako primjenjivana po kantonalnim službama, ali ono što želim reći jeste da Federalni zavod poštuje presudu Vrhovnog suda u kojoj je Vrhovni sud donio odluku da uposlenik ne može biti kriv za neizvršavanje obaveza poslodavca i daje mu za pravo novčanu naknadu. Dakle, svi koje eventualno službe za zapošljavanje odbije, ukoliko se žale Federalnom zavodu, Zavod te žalbe uvažava i vraća službama na ponovno rješavanje – pojasnila je Lončar.
Zamjenik premijera Federacije BiH, te ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača rekao je na današnjoj konferenciji za medije federalnih institucija da je reforma radnog zakonodavstva koju je provela Vlada FBiH značajno unaprijedila poslovni ambijent, uslove za rad, zaštitu radnika i bitno doprinijela smanjenju sivog tržišta.
Drljača navodi da je Vlada FBiH intenzivno radila na iznalaženju mjera za ublažavanje neminovnih ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa a u cilju traženja optimalnog balansa između države, radnika i poslodavca, te da je pored prijedloga “korona zakona” koji je upućen u hitnu parlamentarnu proceduru, aktuelno i pitanje funkcionisanja radno-pravnog zakonodavstva za vrijeme trajanja nesreće.
Ističe da se pokazalo da određene odredbe Zakona o radu koje se odnose na organizaciju procesa rada, te prava i obaveza iz radnih odnosa, nije moguće na adekvatan način primijeniti za vrijeme stanja nesreće, zbog čega je bilo neophodno pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o radu.
– Stav Vlade FBiH od početka je bio da udruženja poslodavaca i sindikati radnika trebaju napraviti zajednički dogovor koji bi se kasnije implementirao kroz izmjene i dopune Zakona o radu. Sve ono o čemu se dogovore sindikati i poslodavci u skladu s nadležnostima, prihvatljivo je i za Vladu. Nažalost, i pored više održanih konsultacija i sastanaka koordinacionog odbora Vlade s udruženjima poslodavaca i sindikata, nije se uspio postići konačan dogovor, tako da nije postignut ni dogovor o izmjenama i dopunama Zakona o radu – objasnio je Drljača.
Drljača podvlači da je Vlada Federacije BiH u proteklih nešto više od mjesec dana, od kada je proglašeno stanje nesreće, pokazala odgovoran pristup provodeći aktivnosti prvenstveno u cilju zaštite bh. građana, ali i očuvanja stabilnosti ekonomije, zaštite na radu, pomoći nezaposlenima i brizi o socijalno ugroženim kategorijama.
Podsjeća da o nužnosti mjera koje su donesene govore pohvale Svjetske zdravstvene organizacije upućene Bosni i Hercegovini.
Kako navodi, institucije su uspjele u usporavanju masovnog širenja koronavirusa na području Federacije BiH, što je i bio prvobitni cilj, a potom je apelovao na građane da se nastave pridržavati mjera koje su donijeli krizni štabovi, prenosi “Faktor“.
