“Niz podataka je koji i laiku mogu izgledati da nisu uredu. Meni je najindikativnije to što je firma kojoj je osnovna djelatnost poljoprivreda dobila ugovor”, kazala je Prašović Gadžo.
Komisija za sigurnost Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine pokrenula je istragu o radu Federalne uprave civilne zaštite od proglašenog stanja prirodne nesreće u Federaciji BiH 16. marta 2020. godine. Tim povodom gošća na “N1” bila je članica Komisije i zastupnica SBB-a Sanela Prašović Gadžo.
Prašović – Gadžo nam je kazala da ova Komisija ima mandat da radi na način da sami pokreću istragu, te da su obavijestili Federalnu upravu civilne zaštite te su zatražili da u roku od pet dana dostave Komisiji podatke o svim nabavkama koje su provodili od 16. marta do danas, odnosno o njihovom radu.
Istakla je i da nakon što prime njihove informacije, Komisija će zasjedati a na tom zasjedanju će biti saslušalni čelnici Federalne uprave CZ o njihovom radu.
“Komisija za sigurnost se upravo uključila u cijeli ovaj slučaj zato što je opća nesigurnost građana, dakle građani su uznemireni pa onda možemo govoriti da je ugrožena i zdravstvena sigurnost građana. Mi uopće još uvijek ne znamo kakvi su to respiratori. Niz je tu informacija koje su plasirane u medijima koje su vrlo indikativne, značajne i pošto je sutra Dan medijskih sloboda, želim čestitati ovaj dan medijima i posebno im zahvaliti što su išli u istraživačko novinarstvo. Da nije bilo novinara, ne bismo znali o ovoj nabavci. Sve se desilo upravo zahvaljujući novinarima. Mnogo toga je indikativno. Na primjer u ugovoru stoji da se roba mora isporučiti do 15. 4. a isporučena je 30. 4. i nije sva isporučena. U ugovoru je jedna šifra respiratora, isporučena je pod drugom šifrom. Niz podataka je koji i laiku mogu izgledati da nisu uredu. Meni je najindikativnije to što je firma kojoj je osnovna djelatnost poljoprivreda dobila ugovor. Agencija za javne nabavke kaže da su podnijeli krivične prijave. Jasno je da tužilaštvo to mora istražiti – da li je tu bilo trgovine uticajem, organiziranog kriminala – to je na tužilaštvu. Nije urađeno kako je trebalo biti urađeno”, istakla je Prašović – Gadžo za “N1“.
Odgovarajući na pitanje da li postoji šansa da se ovaj slučaj završi kao regularan, odnosno da se sve zakamuflira, zastupnica SBB-a u Parlamentu FBiH je kazala kako zaista želi da vjeruje da se u BiH zakon još uvijek poštuje i da će pravosudne institucije reagirati na pravi način.
“Razgovarala sam sa jednim tužiocem koji je rekao da je iznenađen jer još nisu krenula hapšenja jer je toliko sve jasno, očigledno. Mene posebno iznenađuje Agencija za lijekove BiH koja je izdala odobrenje firmi ‘Srebrena malina’ da može uvesti respiratore nakon što su došli. To je sve vrlo čudno. Uznemirava me posebno način na koji se komunicira. I premijer Novalić i Alagić iz Federalne uprave civilne zaštite imaju manipulativni način komuniciranja s javnošću. Evo primjer. Novalić otišao na aerodrom, dočekao respiratore, tamo kazao da je Vlada FBiH izvršila nabavku, a kada je pokrenuta cijela priča, onda je Novalić dao izjavu i rekao da Vlada nema ništa s tim i da je Federalna uprava CZ zadužena za to. Prva izjava Alagić je bila da je ‘Srebrena malina’ jedina firma koja je uspjela nabaviti neophodnu medicinsku opremu u roku. Po čemu je jedina, koje su druge firme? I nije u zadanom roku, rok je bio do 15. 4 i još rok nije ispoštovan jer nisu svi došli respiratori”, komentarisala je.
O smanjenju plata parlamentarcima, odnosno tome da li će se solidarisati sa sugrađanima je rekla:
“U medijima sam čitala da je plata u Federalnom parlamentu 5.000, 6.000 KM. Nisu to te plate. Moja plata je 2.700 KM, plus topli obrok oko 185 maraka i paušal 660 maraka. Administrativna komisija Predstavničkog doma je donijela odluku da se smanje primanja parlamentaraca u Predstavničkom domu, odnosno službena putovanja, paušali i tako dalje i sada će to od aprila biti realizovano. Očekuje se da to urade i druge institucije počev od Vlade FBiH, Doma naroda, zašto ne i državnog Parlamenta gdje su plaće 5.000, 6000 KM kako bi se preusmjerilo za pomoć realnom sektoru, ako ide realnom sektoru”.
