Naime, nakon što su mostarski ugostitelji pisali Vladi i javnosti kako ne vide nikakva smisla u odlukama da se ugostiteljski objekti otvaraju tek krajem maja, Herceg je izjavio kako je vrijeme za prve korake.
Podsjećamo, Udruženje ugostitelja grada Mostara uputilo je molbu Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) da im dopusti rad najkasnije do ponedjeljka, 11. maja. U pismu dostavljenom medijima, ugostitelji navode kako su primorani na ovaj način reagovati na vijest da ovo ministarstvo ne namjerava dopustiti rad ugostiteljskih objekata u Mostaru i cijelom HNK-u prije 28. maja, ne navodeći uvjerljive razloge za tu odluku.
Ali, Herceg je nakon pisma, rekao kako bi se ugostiteljima ipak trebao dozvoliti rad.
”Smatram kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana naše ekonomije koja okuplja veliki broj zaposlenih i koja je pretrpjela značajne štete zbog protuepidemijskih mjera koje su morale biti na snazi, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji, odnosno kako je vrijeme za prve korake u smjeru relaksacije mjera”, rekao je.
Kako kaže, o tome se intenzivno razgovara na redovnim koordinacijama i struka nema posebnih protivljenja, posebno jer su epidemijski pokazatelji već nekoliko dana jako povoljni.
”Naravno, podrazumijeva se poštivanje epidemioloških uputa i mjera koje su na snazi”, izjavio je Herceg, dodavši kako ne očekuje da Kantonalni stožer slijepo slijedi sva promišljanja s federalnog nivoa koja su, procijenio je, prečesto bila neprovediva u praksi i u nesuglasju sa stvarnim životnim potrebama građana.
”U HNK-u su turizam i ugostiteljstvo posebno vitalni ekonomski sektori”, i kako navodi Herceg, ”nema smisla ući u treći mjesec s ovim restrikcijama, kada se opšte epidemiološko stanje stabilizovalo”.
”Ne smatram realnim čekati kraj maja za otvaranje kafića i restorana. Da HNK nije prva reagovala, čini mi se kako Federalni stožer još uvijek ne bi dopustio rad malim obrtnicima i zanatlijama, a već su sada podaci o štetnim posljedicama restrikcija krajnje uznemirujući. Naravno, dok je prijetnja bila takva da se drukčije nije moglo nismo imali izbora, ali sada treba sagledati širu sliku i, kao i onda, opet povući ispravne i hrabre poteze, u skladu sa odgovornosti koju vlast mora nositi”, naveo je.
Mišljenja je kako, u skladu s kretanjima na terenu, struka treba dati jasne smjernice i za otvaranje autoškola, tržnih centara i drugih ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih djelatnosti koje su još uvijek pod mjerama potpune zabrane rada.
Herceg očekuje i skorašnju odluku o otvaranju vrtića i drugih ustanova za predškolski uzrast, uz precizne preporuke i smjernice epidemiologa, ali ipak ističe kako bi bilo pametnije školsku i akademsku godinu privesti kraju sistemom online nastave, a u međuvremenu se detaljno pripremiti za kvalitetan početak sljedeće školske i akademske godine. U tom očekuje potpuni suport resornog ministarstva, kantonalnih zavoda za školstvo, školskih i univerzitetskih administracija, sindikalnih organizacija u prosvjeti…
”Podnijeli smo prvi udar i stekli bitna iskustva, a sada se moramo naučiti suživotu s koronom odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao ‘normalno’ dok naučnici ne pronađu lijek ili vakcinu. Mislim, naravno, na socijalnu distancu i upotrebu zaštitne opreme. Život moramo polako vraćati u normalne tokove. U slučaju možebitnog pogoršanja ili drugog vala pandemije, ne očekujem više mjere potpune blokade života na nivou cijele države, nego primjenu ovih stečenih iskustava za odgovarajuće poteze na prostorima na kojima se problem pojavi. Dakle, govorim o fokusiranju na lokalna žarišta, ako bi do njih došlo. Za sve ovo treba razraditi jasne državne strategije i opremiti se svime onim što nam sutra može sačuvati zdravlje i živote, uz preporuke naših naučnika, epidemiologa, infektologa i drugog stručnog kadra”, poručio je Herceg.
