Svoj zahtjev su pretočili u Inicijativu za izuzeće iz Svjetske poštanske konvencije. Ta inicijativa bi trebala da bude podnesena na 27. Kongresu Svjetske poštanske unije.
Na ovaj način stavljena je tačka na polemike oko toga da li je ovaj namet koji su pošte uvele legalalan, s obzirom da je inicijativa krunski dokaz i priznanje da se od građana uzimao novac koji je suprotan konvenciji.
Ne samo da traže amnestiju, već pošte u BiH traže da nastave sa ovom praksom.
Inače, BiH se pristupanjem ovoj Uniji u januaru 1993. godine obavezala na poštivanje njenih akata.
U Inicijativi, u koju je “CAPITAL” imao uvid, traži se izmjena članova koji se odnose na poštarine i to na način da se BiH dozvoli da naplaćuje dodatnu naknadu od primalaca običnih pošiljki koje sadrže robu, jer su „morale biti pretvorene u praćene pošiljke, što kako tvrde iziskuje dodatne troškove“.
“Pošiljke koje sadrže robu zaprimljene u BiH moraju biti praćene kako bi se ispunili carinski i sigurnosni zahtjevi i kako bi bile u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom”, stoji u obrazloženju Inicijative.
Bosna i Hercegovina kao članica Svjetske poštanske unije (Universal Postal Union) učestvuje na kongresima UPU-a koji se organizuju svake četiri godine, a na kojem se razmatraju i usvajaju odgovarajući akti. Isto tako svaka država članica UPU-a ima mogućnost podnošenja prijedloga izmjena i dopuna kao i zahtjeva za izuzeće iz pojedinih odredbi navedenih Akata koji se usvajaju na redovnim kongresima.
Da podsjetimo, poštanski operateri u BiH već duže vrijeme naplaćivali poštarine bez obzira što su one već plaćene u odlaznoj pošti.
Uvođenjem ovog nameta zaustavljena je ekspanzija u online trgovini. Mnogima više nije bilo isplativo naručivati sitne predmete preko internet oglašivača, posebno iz Kine, jer je naknadna poštarina znatno uticala na njegovu cijenu. Često je cijena poštarina premašivala vrijednosti pošiljke.
