Na ove, kao i na druge pogubne posljedice pandemije korona virusa po kvalitet života ljudi na Zapadnom Balkanu upozorili su nedavno eksperti Svjetske banke.
Riziku od siromaštva su naročito izloženi radnici u neformalnom sektoru, koji nemaju osiguranje od nezaposlenosti i ne ostvaruju pravo na druge vrste podrške – ističe se u informaciji Svjetske banke.
Kada je u pitanju BiH, konkretnih procjena još nema, ali domaći eksperti za socijalnu politiku upozoravaju da je i prije korona virusa stanje bilo katastrofalno.
Teško je procijeniti koliko bi stanovnika Bosne i Hercegovine iduću zimu moglo dočekati u siromaštvu, jer se u BiH čak i siromaštvo računa entitetski i kantonalno, po različitim metodologijama – kaže Ranka Ninković-Papić, direktorica Fondacija za socijalno uključivanje u BiH.
Dodaje da je još rano za precizne prognoze u procentima i brojkama, ali podsjeća da su i prije korona epidemije sistemi socijalne zaštite u BiH bili neefikasni i diskriminatorni i da je situacija u BiH bila najgora u regionu, piše “Srpskainfo“.
Prije korona krize svaki šesti stanovnik BiH preživljavao sa 90 do 150 KM mjesečno, odnosno tri do pet maraka dnevno, a broj siromašnih se procjenjivao na 800 do 900.000 ljudi. Dakle, realno je očekivati da broj siromašnih poraste najmanje na milion stanovnika. Istina je da ljudi odlaze iz BiH, ali odlaze oni koji imaju potencijala za napredak, a u zemlji ostaju siromašni i marginalizovani – kaže ona.
Podsjeća da u BiH u opasnosti od siromaštva nisu samo radnici “na crno”, nego i hiljade onih koji su zbog koronavirusa ostali bez posla ili spali na minimalac, te armija penzionera, koji su mizerne penzije do sada dopunjavali doznakama od djece i rođaka iz inostranstva. Međutim, i taj izvor prihoda je, zbog krize u Evropi, sve oskudniji.
Da je zbog koronavirusa siromaštvo poprimilo razmjere epidemije, svjedoče i dva primjera iz Banja Luke, koja, kao administrativni centar Srpske, ipak nije na udaru ekstremnog siromaštva, kao neke druge sredine u BiH. Ipak broj Banjalučana koji traže hranu na kazanu javne kuhinje je porastao za dva do tri puta, svjedoči Miroslav Subašić iz Udruženja ‘Mazaik prijateljstva’.
Čim smo, nakon obustave rada zbog epidemije, otvorili našu javnu kuhinju “Obrok ljubavi” uhvatio se dugi red ljudi koji traže hranu. Prije korone dnevno je hranu kod nas uzimalo oko 100 ljudi, danas ih radnim danima ima 300 do 500, a vikendom i do hiljadu. Uz one koji su od ranije siromašni, dolazi nam sve više ljudi koji su ostali bez posla i koji nemaju načina da prehrane porodicu – kaže Subašić.
Takođe, primjećeno je da je cijena drva za ogrijev u Banjoj Luci opala u odnosu na prošlu godinu, i to, kako svjedoče prodavci, zbog smanjene potražnje.
Ljudi misle šta će sutra jesti, nemaju od čega sa se spremaju za zimu – kaže jedan od njih.
A zima može donijeti nove izazove, pa i povratak pandemije. Iz Svjetske banke upozoravaju da je veliko pitanje koliko će već iscrpljeni zdravstveni sistemi u BiH biti u stanju da odgovore na takav izazov.
Zagađenje vazduha u nekoliko velikih gradova, te s tim u vezi, veća stopa respiratornih oboljenja, povećava rizik, naročito ako se pandemija vrati tokom sljedeće zime – upozoravaju iz Svjetske banke.
Uz to, prijeti nam i porast funkcionalne nepismenosti. Zbog zatvaranja škola, koje je bilo neophodno radi sprečavanja širenja virusa, broj djece i mladih koji imaju problema sa čitanjem i razumijevanjem pročitanog porastao je za najmanje osam procenata.
Obrazovni uticaji će biti neproporcionalno veći za one u nepovoljnijem položaju, pri čemu će značajan dio učenika nazadovati u pravcu funkcionalne nepismenosti i potencijalnog prekida školovanja – upozoravaju iz Svjetske banke.
Domaći eksperti, saglasni sa ovom ocjenom, dodaju da su u BiH u najvećem riziku od napuštanja škole djeca iz ekstremno siromašnih porodica i romska djeca.
