Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije i potpredsjednik Evropske komisije, u kolumni koju je objavio povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici istakao je da se takav zločin ne smije više nikada nikome ponoviti, prenosi Anadolu Agency (AA).
“U Srebrenici je prije 25 godina ispisana najmračnija stranica moderne evropske historije. Početkom 1990-ih evropske integracije su napredovale, a nekadašnje komunističke države okretale su se Zapadu i Briselu s ciljem izgradnje mirnih i prosperitetnih demokratskih društava na našem kontinentu. U tom istom periodu, u srcu Evrope bjesnio je rat. Ratovi i razaranja koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije razorili su živote ljudi na Zapadnom Balkanu. U julu 1995. godine, na brdima u okolini Srebrenice, više od 8.000 ljudi, uglavnom dječaka i muškaraca, ubijeno je sistematski i ciljano. Srebreničani su računali na Ujedinjene nacije i status grada kao zaštićene zone, a umjesto toga su postali žrtvama genocida. Ta su zlodjela pred međunarodnim sudovima utvrđena kao genocid, a činjenično stanje onoga što se dogodilo nam je svima jasno danas. Srebrenička tragedija dogodila se u jeku rata koji je harao BiH od 1992. do 1995. godine i koji je odnio oko 100.000 žrtava, od kojih su polovina bili civili“, navodi Borrell i nastavlja:
“Sjećamo se dešavanja u Srebrenici kao tragičnog dijela naše zajedničke evropske historije. Učiti iz prošlosti znači koristiti ono čemu nas je historija naučila kako bismo izgradili bolju budućnost na temelju zajedničkog razumijevanja naše historije i njenih tragedija. To dugujemo žrtvama i njihovim porodicama, kao i mnogim preživjelima koji se danas prisjećaju ogromnih strahota kojima su svjedočili prije 25 godina. Životi mnogih nose trajni pečat i mi moramo nastaviti odavati počast žrtvama i suosjećati sa svima koji su izgubili svoje najmilije i koji još uvijek pate.”
Naglašava da kao Španac može dosta dobro razumjeti razorni uticaj rata i koliko je teško suočiti se s prošlošću.
“Moja se porodica živo sjećala dešavanja iz građanskog rata u Španiji i stradanja. Tek po okončanju diktature 1975. godine, Španija je počela graditi zajednicu na temelju pomirenja, demokratije, slobode. Perspektiva pridruživanja evropskom projektu bila je ključna za uspjeh Španije. Demokratska tranzicija u početku se oslanjala na selektivna sjećanja na dešavanja u prošlosti. Nedavno se, međutim, priča o građanskom ratu ponovo aktualizirala. Ponovno otkrivamo i procjenjujemo našu prošlost, što izaziva rasprave među građanima, historičarima pa čak i zakonodavcima. Historija se treba pamtiti u svojoj cjelovitosti, a ne selektivno. I to ne da bismo bili njeni taoci, već da bi iz nje učili. Dvadeset i pet godina nakon Srebrenice, BiH se suočava sa svojom prošlošću, a revizionizam historijskih činjenica i zapaljiva retorika čine štetu. Veličanje ratnih zločinaca je neprihvatljivo. Građani očekuju kompetentno, hrabro i vizionarsko političko vodstvo koje bi se suočilo s činjenicama i vodilo društvo ka boljoj budućnosti. Svakodnevno pomirenje mora postati stvarnost u školama, na ulicama, u selima i gradovima. Lideri u regiji dužni su svoje građane, posebno mlade, okupiti oko zajedničke težnje, izgrađene na povjerenju, međusobnom razumijevanju i poštovanju“, piše Borrell.
Podsjeća da je izgradnja Evropske unije od samog svog početka projekt čiji je cilj prevladavanje tragedija iz prošlosti te da je integracija Zapadnog Balkana bitan dio ovog projekta.
“Kada govorimo o putu ka EU, naglašavamo ključne elemente poput vladavine prava i regionalne saradnje. Ovo nisu isprazne fraze ili tehnikalije. Vladavina prava znači izgradnju pluralističkih i demokratskih država i društava; otvorenih društava koja se zasnivaju na nediskriminaciji i u kojima firme, ljudi i civilno društvo mogu biti uspješni. Vladavina prava znači okruženje u kojem neovisni mediji mogu obavljati svoj važan posao. Znači i mogućnost pronalaska posla na temelju vaših vlastitih kompetencija i obrazovanja, a ne pripadnosti političkim strankama. Osnaživanje društava, podržavanje prekogranične saradnje i promoviranje pluralizma najbolji su način da se demokratija obogati, a nacionalizam razoruža. Mladi ljudi posebno zaslužuju da ih se sasluša i da im se pruže mogućnosti za rast i doprinos Evropi sutrašnjice. Sjećajući se Srebrenice, Evropska unija staje uz ljude BiH i Zapadnog Balkana. Posvećeni smo tome da obavimo svoj dio posla kako bi izgradili budućnost u kojoj konflikti i strahote više nisu pojmljivi. Računam da će i lideri Zapadnog Balkana s istim stepenom posvećenosti i predanosti aktivno raditi zajedno s nama na stvaranju mirne i prosperitetne zajedničke budućnosti“, zaključuje visoki predstavnik EU.
