Više od 220 novozaraženih i danas je u BiH. Broj se smanjuje u odnosu na protekle dane jednako kao i broj onih koji se nalaze u jedinicama intenzivne njega u bolnicama širom zemlje. Za ovih skoro pola godine koliko traje pandemija korona virusa nepoznanica je koliko pacijenata je uspjelo preživjeti nakon priključenja na respirator. Svjetske prognoze nisu sjajne i pokazuju da 80 do 90 posto bolesnika umire nakon priključenja na respirator.
Vrijeme nepovratno teče. Korona možda jeste izmijenila načine, ali nije zaustavila vremenske tokove. Smjena dana i noći, novo rađanje kao i umiranje svakodnevnica kojom su svi ljudi oduvijek okruženi. Tako i u ovom našem bosanskoheregovačkom mini svijetu. Vrijeme u doba korone na skoro isti način provode građani i Sarajeva i Istočnog Sarajeva
Nažalost, u posljednjih mjesec dana veliki je broj onih koji su završili i na respiratorima. Zvanična statistika od početka pandemije pa do sada nije vođena i nepoznanica je koliki broj pacijenata i da li je iko preživio nakon toga. Iskustva zeničkog anesteziologa Elisa Vujića koji je I sam prebolovao koronu nisu ohrabrujuća.
“Poučeni iskustvom u Kantonalnoj bolnici Zenica na respirator stavljamo tek pacijente kod kojih nam druge mjere ne daju rezultate. Nažalost većina pacijenata koji su na respiratoru ne uspije da preživi, tako da se na neki način trudimo da sve učinimo prije nego što pacijenta stavimo na respirator”, kazao je za “N1” Elis Vujić, anesteziolog u Kantonalnoj bolnici Zenica.
Respiratori su nužno zlo ističe doktor Ognjen Gajić, Bosanac, jedan od vodećih ljekara na slavnoj klinici Mayo u SAD-u. Njegova iskustva govore da jedna trećina do polovina bolesnika sa teškom kliničkom slikom može da se oporavi.
Neki od njih pola ili malo više od pola progrediraju i stanje im se pogorša uprkos lijekovima i terapiji i neinvazivnoj terapiji i potrebna je terapija i neinvazivna ventilacija”, kazao je Ognjen Gajić, specijalista za intenzivnu njegu.
Nasuprot statistici koja govori da se dnevno u Republici Srpskoj bilježe po dva smrna slučaja, iz Univerzitetskog kliničkog centra RS za N1 tokom da su kratko istakli da imaju dobra iskustva. Na početku pandemije svoja iskustva prenijeli su i banjalučki anesteziolozi Edita Grbavac i Dragan Švraka:
“Nakon što se adekvatno obučemo, kako mi ljekari, tako i medicinski tehničari, počinjemo da vršimo intubaciju i stavljanje na mehaničku ventilaciju, tzv. respiratore uz nadzor vitalnih parametara, stavljanje neinvazivnog monitoringa i praćenje respiratorne funkcije i ostalog sistema. Obično to budu svjesni pacijenti, koje mi moramo sedirati pomoću hipnotika ili sedativa”.
“Respirator se koristi kao tretman, dakle vas respirator neće izliječiti”, istakao je Almir Badnjević,direktor Verlaba.
Respiratori su dakle za pacijente životno pitanje, za neke slučaj za sudskog epiloga, a za treće politikanstvo koje je sve uočljivije u izbornoj godini. Zbog svega je neminovno zaštiti zdravstvo od političkog uticaja smatra predsjednik Ljekarske komore Federacije Harun Drljević.
“Da se pod svaku cijenu komora zaštiti od političkih uticaja. Ulazak politike u struku, ulazak politike u komoru u esnaf, znači trenutnu smrt komore”, kazao je Drljević.
Trenutnu smrt ili nedugo nakon priključivanja na respiratore u svijetu doživjelo je preko 80 posto pacijenata, no ni to nije stvarni dokaz i pokazatelj pa se i tu stvari mijenjaju, odnosno koristi se presonalizirani pristup.
Jedina stvar koja je pandemija korona virusa ubjedljivo dokazala jeste da ne poznaje granice, čak ni one entitetske.
