No, kako alergije, kao i COVID-19, napada i disajni sistem, mnogi, kada im se jave simptomi, ne znaju – jesu li alergični na polen ambrozije ili neke druge biljke ili su se zarazili koronavirusom.
Ali, osim u etiologiji (COVID-19 izaziva virus, a kod alergijskih bolesti događa se reakcija antigena/antitijela), razlike su velike i moguće ih je odmah prepoznati, kaže prim. dr. Teufik Hadžiosmanović, specijalista za plućne bolesti i TBC u Domu zdravlja Novo Sarajevo, piše “Faktor“.
Neadekvatan odgovor imunološkog sistema
– Alergija na polen ambrozije je sezonska i počinje od polovine augusta i traje do početka oktobra kada otpušta polenska zrnca. Po definiciji, alergija je neadekvatan odgovor imunološkog sistema na podražaj iz vanjske sredine. Alergijska reakcija može se ispoljiti u gornjim respiratornim sistemima kao vazomotorni rinitis, a karakterišu ga izrazito curenje nosa, svrbljenje očiju, kihanje u salvama i grebanje u grlu. Pored tih simptoma, pacijent može osjetiti i malaksalost. Teži oblik je alergijska astma, a manifestira se napadima otežanog disanja i “sviranja” u prsima koji se najčešće javljaju tokom noći. Alergijsku asmu može pratiti kašalj koji se javlja na kraju napada i karakterističan je po tome što pacijent iskašljava staklastu tečnost koja je odliv bronha – kaže Hadžiosmanović.
Iako se može javiti kod alergijske astme, kašalj nije simptom alergijskih bolesti i upravo je to, kaže Hadžiosmanović, jedna od karakteristika koja razlikuje COVID-19 od alergijskih bolesti.
– COVID-19, koji u početku dovodi do intersticijalne pneumonije, a kasnije se razvija u akutni respiratorni distres sindrom, prati suhi, nadražajni i otežani kašalj. Pacijent ima osjećaj gušenja i nedostatka zraka. Oboljela osoba ništa ne iskašljava, jer se upalni proces ne odvija u bronhu, nego se dešava u intersticijumu, u prostoru gdje se nalaze nervi, arterije, lomfni tokovi – objašnjava Hadžiosmanović.
Razlika je, dodaje i u tjelesnoj temperaturi, koja je najkarakterističniji simptom COVID-19.
– Alergijske bolesti ne prati temperatura. Osim toga, zaraženi koronavirusom ne kišu, ne curi im nos, jednostavno ne izbacuju sekreciju – ističe Hadžiosmanović.
Navodi kako bi, po ugledu na neke susjedne zemlje, prevencija alergije na ambroziju i u našoj zemlji trebala biti regulisana zakonom.
– U Hrvatskoj postoji zakon prema kojem su i fizička i pravna lica, koja znaju da u okolini imaju ambroziju, dužna uništiti korov na regulisan način. Mi još nemamo takav zakon – kaže Hadžiosmanović.
Alergija na ambroziju ne razlikuje se previše od drugih, ali je njen alergen, kaže Hadžiosmanović, toliko potentan da kod velikog broja ljudi može izazvati reakciju.
– Liječenje je isto kao i kod svake druge alergije, a to znači da se pacijentu daju antihistaminici i sprejevi za nos koji su kombinacija kortikosteroida i antihistaminika, a ukoliko se radi o astmi, terapija je kompleksnija, pa se uključuju inhalatorni kortikosteroidi, antileukotrijeni… – navodi Hadžiosmanović.
Kako se ponašati kod kuće
Samo jedna biljka ambrozije sadrži oko 200 cvjetova i proizvodi do osam miliona zrnaca polena koji se šire oko kilometar u krugu. Može se prenositi na udaljenost i do 100 kilometara, a alergijske reakcije mogu se pojaviti već pri koncentraciji od 20 do 30 polenskih zrnaca u kubnom metru zraka.
Ako ste alergični na ambroziju, socijalno distanciranje, kažu ljekari, ništa ne znači, ali će vam kada izlazite iz kuće, nošenje maske pomoći da se uspješnije nosite sa simptomima alergije.
– Svima onima koji su alergični na polen daju se preporuke – kako da se ponašaju kod kuće. Savjetuje se: da veš ne suše vani te da sa tek opranom kosom ne izlaze na balkon ili terasu, jer se alergen može zalijepiti za dlake. Oni koji imaju kućne ljubimce trebaju biti oprezni jer i oni na svojoj dlaci mogu unijeti čestice polena u kuću. Kuću je najbolje provjetravati u jutarnjim satima, kada je koncetracija polena u zraku najniža, te izbjegavati odlaske u prirodu – kazao je Hadžiosmanović.
