Dijete koje se rodi danas u Bosni i Hercegovini, kad odraste ostvarit će samo 58 posto produktivnog potencijala kojeg bi moglo ostvariti uz završeno kompletno obrazovanje i puno zdravlje, navodi se u najnovijem izdanju Indeksa ljudskog kapitala (HCI) Svjetske banke, kojim se mjere rezultati ljudskog kapitala širom svijeta prije pandemije. Taj je postotak niži od prosjeka regije Europe i središnje Azije, ali viši od prosjeka zemalja s višim srednjim prihodom. Kako je priopćeno iz Svjetske banke, ljudski kapital čine ukupno znanje, vještine i dobrostanje koje ljudi steknu tijekom svog života, što im omogućava da ostvare svoj potencijal kao produktivni članovi društva.
”Ljudski kapital je najznačajniji resurs BiH i od ključnog je značaja za razvoj zemlje. Nažalost, zemlja rapidno gubi svoj ljudski kapital, obzirom da stanovnici, naročito mladi, odlaze iz zemlje u potrazi za boljim prilikama na drugim mjestima. Ali, čak i za one koji ostaju, nedostaci u obrazovanju i zdravstvu znače da će skoro polovina produktivnosti tijekom njihovog životnog vijeka biti izgubljena, jer im obrazovanje ne pruža znanja koja su potrebna na tržištu, a zdravstvena zaštita im ne omogućava zdrav i produktivan život”, kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, piše “Bljesak“.
”Pandemija COVID-19 je samo povećala urgentnost djelovanja na zaustavljanju gubitka ljudskog kapitala. Naša želja je da vidimo da ljudi u BiH žive zdrav život i da mogu ostvariti svoj puni potencijal. To je dostižno, ali moramo djelovati odmah, da bismo preokrenuli ovaj negativni trend”, navodi Salinas. Pri procjeni obrazovanja u BiH, izvještaj pokazuje da u prosjeku djeca mogu očekivati da će završiti 11,7 godina školovanja do 18. godine života. Međutim, kad se uzme u obzir kvaliteta učenja, to predstavlja ekvivalent tek 7,8 godina efektivnog obrazovanja. Kvaliteta učenja je od najvećeg značaja za razvoj ljudskog kapitala. To znači da poboljšanje kvalitete podučavanja i učenja na nastavi i u školama u cijeloj zemlji predstavlja put za povećanje ljudskog kapitala i omogućavanje ostvarivanja potencijala za rast svih učenika u Bosni i Hercegovini. Da bi se to postiglo, bitno je da zemlja kao prioritet stavi razvoj obrazovanja. Ovogodišnji izvještaj uključuje i analizu desetogodišnjeg razvoja ljudskog kapitala u 103 zemlje od 2010. do 2020. Albanija, Azerbajdžan i Rusija spadaju među deset zemalja koje su ostvarile najveći napredak u oblastima zdravstva i obrazovanja na svijetu.
Ishodi osnovnog obrazovanja u regiji Europe i središnje Azije su podijeljeni, iako je učinak regije dobar po globalnim standardima. Tijekom proteklog desetljeća , očekivane godine školovanja su povećane, pri čemu su najveći napredak ostvarili Azerbajdžan, Albanija, Crna Gora, Poljska i Rusija – uglavnom zahvaljujući povećanom upisu u srednjoškolsko i predškolsko obrazovanje. Međutim, očekivane godine školovanja su se smanjile u brojnim zemljama, uključujući Bugarsku, Moldaviju, Rumunjsku i Ukrajinu.
