U skladu sa Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti Kantona Sarajevo, Statutom Univerziteta u Sarajevu i Poslovnikom o radu Vijeća Instituta, za direktora Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, za mandatni period 2020.–2024. godine, izabran je prof. dr. Rasim Muratović, naučni savjetnik u Institutu.
Izborna sjednica Vijeća Instituta održana je 21. septembra uz poštivanje epidemioloških mjera. Prof. dr. Muratović dobio je većinu glasova članova Vijeća Instituta.
U svom Programu rada i razvoja Instituta za naredne četiri godine Muratović je istakao važnost jačanja pozicije Instituta kao punopravne članice Univerziteta u Sarajevu, te jačanje Instituta kao vodeće javne naučne ustanove u zemlji i regiji koja se bavi naučnim istraživanjem zločina protiv mira, zločina genocida i drugih teških povreda međunarodnog humanitarnog prava.
Ukazao je na važnost adekvatnog čuvanja arhivskog i bibliotečkog fundusa Instituta u budućnosti.
”To je moguće napraviti jedino trajnim zbrinjavanjem uposlenika Instituta, Arhiva i Biblioteke Instituta. Poznato je da je početkom godine Institut iseljen iz prostorija u krugu Opće bolnice u kojima je boravio petnaestak godina. To je učinjeno zbog potreba korištenja tog objekta za formiranje izolatorija. Institutu, kao i Univerzitetu, obećana su sredstva za trajno rješavanje smještaja Instituta u Kampusu UNSA. Svakako da je smještaj uposlenika, adekvatnija mogućnost analiziranja arhivske građe i bibliotečkog fonda preduvjet za razvoj institucije, te se očekuje potpuno razumijevanje Vlade Kantona Sarajevo i ispunjenje obećanja koje je dato Institutu i Univerzitetu u cjelini. U budućnosti će se još snažnije sarađivati s istražnim i sudskim instancama, a adekvatna mogućnost analize i pripremanja građe, odnosno rješavanja smještaja uposlenika, Arhiva i Biblioteke Instituta preduvjet je i tiha aktivnosti”, navodi se u saopćenju Instituta.
Muratović je istakao i da će u budućnosti Institut češće pripremati naučne konferencije, okrugle stolove, rasprave i adekvatnije promovirati svoje uposlenike i svoja izdanja. Posebno će staviti naglasak na formiranje i dostupnost elektronske biblioteke Instituta.
Istaknuta je važnost objavljivanja godišnjaka Instituta na bosanskom i engleskom jeziku u narednom mandatnom periodu.
S obzirom na to da je za Institut veoma važan terenski rad na naučnoistraživačkim projektima, a da budžetima nisu odvojena sredstva, planirano je iznaći načine i modele stabilizacije tog segmenta djelovanja Instituta. Ista stvar je i s finansiranjem, odnosno sufinansiranjem izdanja Instituta, kao i njihove promocije.
Muratović je u svom Programu rada i razvoja, između ostalog, istakao i da osnovni cilj postojanja i rada ove naučne institucije treba biti mir, uspostava i održavanje mira kao jedine alternative svemu onome što nosi njegova suprotnost, a to je rat, zločini protiv ljudi i imovine, stradanja, protjerivanja, fizičke i duševne patnje, genocid kao paradigma zločina.
”Poruka koju treba poslati svaki rad, svaka studija, svaka knjiga koji budu objavljeni u Institutu treba biti: Nikad više! Ne kao isprazna fraza, nego kao žestoko upozorenje utemeljeno na stradanju Sarajeva i Bosne i Hercegovine u cjelini, koje opominje da mir i zajednički život nemaju alternativu”, zaključeno je u saopćenju.
