Jedni prodaju odjeću, drugi nude usluge čišćenja, neki kuhaju pite i kolače, prave rođendanske torte, ostali nude usluge šminkanja, iznajmljuju haljine ili pružaju usluge čuvanja djece ili ljubimaca.
Kako se oglašavati nego putem Facebooka, Instagrama ili drugih popularnih mreža, gdje je daleko veća mogućnost da se dođe do potencijalnih kupaca.
S druge strane, neko to prati i prijavljuje inspekcijama, kako zbog ljubomore ili ste mu konkurencija ili pak nešto treće, piše “Faktor“.
Inspekcija većinom u ovim slučajevima djeluje po prijavi te stupa u kontakt s osobama koje te usluge nude jer “rade na crno” i pozivaju ih na razgovor. Detalje o postupcima koji se pokreću protiv neprijavljenih trgovaca iz Županijske inspekcije SŽ nisu željeli otkrivati.
Vildana Brdarić, stručna savjetnica za informiranje Župjske aninspekcije Sarajevo, ističe kako je tačno da je “u toku više inspekcijskih postupaka i provjera na okolnosti obavljanja trgovinske djelatnosti putem društvenih mreža“.
– Inspektori ove uprave poduzet će sve ono što je u okvirima njihovih zakonskih mogućnosti i ovlasti, smatramo da u ovom trenutku druge pojedinosti o načinu provođenja inspekcijskog postupka ne treba posebno pojašnjavati – kazala je Brdarić.
Ističe kako je internet-trgovina na području Federacije Bosne i Hercegovine regulirana Zakonom o unutarnoj trgovini i prema odredbama tog zakona tom vrstom trgovine se “mogu baviti fizičke osobe koje imaju odobrenje za rad općinskih organa, kao i pravne osobe upisana u sudski registar nadležnog suda, uz izjavu o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta, ovjerenu kod nadležnog organa“.
– Potrebno je napraviti razliku između registriranih subjekata koji, uz prodaju u poslovnom prostoru, nude potrošačima i mogućnost online kupovine, te fizičkih osoba koje putem društvenih mreža iz vlastitih domova nelegalno nude različite proizvode i usluge, čije korištenje za građane može predstavljati i potrošački rizik, bez mogućnosti povrata novca ili zamjene proizvoda – pojašnjava Brdarić.
Kaže kako ta vrsta prodaje, osim što se “obavlja iz neregistriranih, privatnih posjeda i pretežito putem društvenih mreža ili posebnih stranica, potencijalnim kupcima ne daje mogućnost uvida u identitet prodavača, što i za inspekcijske organe, uzevši u obzir aktualnu zakonsku legislativu, predstavlja otežavajuću okolnost“.
– Naime, shodno Zakonu o inspekcijama SŽ inspektori nemaju ovlasti ulaziti na privatni posjed bez posjedovanja sudskog naloga. Iz navedenog razloga neophodno je, prije svega, stvoriti zakonske pretpostavke, s obzirom na to da je otkrivanje neregistriranih subjekata, koji trgovinu obavljaju putem društvenih mreža, složen postupak koji podrazumijevaju odgovarajuću tehničku podršku, obučenost inspektora, te koordinirani rad s ostalim inspekcijskim, ali i nadležnim policijskim organima – kaže Brdarić.
Ističe da se i oštećeni kupci vjerojatno teže odlučuju prijaviti takve nepravilnosti s obzirom na to da nemaju dokaz, odnosno račun da su platili robu ili uslugu fizičkoj osobi, radi čega ih iz inspekcije pozivaju na oprez i kupovinu kod registriranih subjekata.
