Krizni štab Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo je 12. oktobra ove godine donio naredbu o obaveznom propisnom nošenju zaštitih maski u zatvorenom i otvorenom prostoru, osim sportista na utakmicama, treninzima i sportskim aktivnostima, vozača na biciklu, električnom romobilu i motociklu, kao i druga izuzeća shodno preporukama i smjernicama Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Kisić smatra da je naredba nekonkretna i nepredvidiva i da nije jasno šta Krizni štab Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo podrazumijeva pod “sportista na treninzima”, odnosno, da li se ovdje radi o profesionalnim sportistima na treningu u za to predviđenim prostorima, ili se odnosi na sve ljude koji treniraju i kako će policajci razlikovati ove kategorije.
Ustavni sud BiH je 22. aprila ove godine, po apelaciji Kisić o zabrani kretanja za mlađe od 18 i starije od 65 godina, koju je donio Federalni štab civilne zaštite, rekao da ona krši pravo na slobodu kretanja Ustava BiH, najprije zbog toga što nije bila vremenski ograničena, piše “Detektor“.
Ona je pojasnila da Ustavni sud može razmatrati apelaciju i kada nema sudske odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav ili međunarodni dokumenti.
“Apelant bi odluku nadležnog suda mogao obezbijediti samo na način da prekrši osporenu naredbu, te da radi toga bude procesuiran. Jasno je da bi ovaj način uspostavljanja nadležnosti Ustavnog suda BiH stavljao prevelik teret na pristup sudu (…) Dodatni razlog zašto se u konkretnom slučaju ne radi o postupku propisanom Ustavom BiH je naravno i sama priroda osporenog akta, odnosno činjenica da se ne radi o zakonu”, pojašnjava Kisić.
Prema njenim riječima, apelacija je uložena kako bi Ustavni sud BiH provjerio ustavnost naredbe, smatrajući da je donesena bez obrazloženja i da je rok primjene duži od dva mjeseca.
BIRN BiH je ranije pisao kako Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti Federacije BiH usvojen 2005. godine nije bio izmijenjen da uvrsti COVID-19 infekcije među 84 infektivna oboljenja spomenuta u ovom Zakonu, a na koja se odnose kaznene odredbe zbog čega su neki od kažnjenih građana tražili sudsko odlučivanje o izdatim prekršajima.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, kažnjeni građani su u oko 500 slučajeva tražili sudsko odlučivanje od ukupno 3.500 prekršajnih naloga, među kojima su i oni za nenošenje zaštitnih maski tokom stanja nesreće u Federaciji BiH.
Zemlje širom svijeta uvode obavezno nošenje zaštitnih maski i kažnjavajući građane za njihovo nenošenje pokušavaju tako smanjiti širenje zaraze.
