Izložba se održava povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici.
600 stranica
Ensar Berber, sin velikog umjetnika i predsjednik Uprave Fondacije „Mersad Berber“, upravo se iz Sarajeva vratio kući u Zagreb, odakle za „Avaz“ ističe:
– Pripreme su u toku i želja nam je „pretočiti“ monografiju „Srebrenica“ na zidove galerije na najbolji mogući način, a što će biti doista zahtjevno.
Koliko Vama intimno, kao sinu velikog umjetnika, znače ovakvi projekti?
– „Srebrenica“ je, sa sigurnošću mogu reći, bila životni projekt moga rahmetli oca. Posljednjih 15 godina svoga života u velikoj mjeri je radio na tematici Srebrenice, koju je pretočio u monografiju od 600 stranica koja obiluje slikama, njegovim razmišljanjima, citatima, poemama, pismima… Berberova Srebrenica govori o žrtvi i bavi se njome.
Izložbe su za kraj godine najavljene u Istanbulu i Vašingtonu. Koliko je pandemija koronavirusa utjecala na Vaše planove?
– Izložbe koje ste spomenuli u Istanbulu i Vašingtonu kao nastavak sarajevske premijere su planirane i doći će, ako Bog da, do njihovih realizacija, ali su, kao i sve drugo, predmet vremenskih okolnosti koje globalno uzrokuje pandemija.
Dokle je stigla realizacija Muzeja Mersada Berbera u Sarajevu i koja lokacija je u pitanju?
– Projekt Muzeja „Mersad Berber“ naša fondacija vodi u kooperaciji s Općinom Stari Grad i načelnikom Ibrahimom Hadžibajrićem, koji je pokazao veliku želju, a i spremnost da nam pomogne u realizaciji. Postoje neke objektivne okolnosti koje su usporile nastavak projekta, ali, unatoč tome, on ide dalje svojim tokom i dogovorenim planom.
Misija države
Smatrate li da država BiH na pravi način čuva i njeguje djelo Vašeg oca?
– Svaka država bi trebala imati misiju da njeguje svoju kulturu i baštinu, a time i svoje stvaratelje koji su doprinijeli tome. Identitet i civilizacijski razvoj bilo koje nacije prvenstveno se očitava u njenoj kulturi, a ovaj narod, iako brojčano limitiran, nesrazmjerno tome, izrodio je mnoga poznata imena u svim segmentima, od nauke, sporta i umjetnosti. Iako smo svi pogođeni raznim političko-ekonomskim problemima, briga i izdvajanja za kulturu moraju postojati i tu ne referiram samo na moga oca već i na sve druge koji su to zaslužili u manjoj ili većoj mjeri.
Osjetljiva kategorija
Djela Vašeg oca su postala motivi odjevnih predmeta i asesoara. Mogu se čuti i mišljenja da je to „pojeftinjenje“ Berberove umjetnosti. Šta Vi kažete?
– Slažem se da je to jedna osjetljiva kategorija, ali naprotiv, ukoliko se aplikacija umjetničkih djela radi selektivno i na visoko estetizirani način, ta umjetnička djela, odnosno asesoar, dobivaju jedan novi medij i formu, a što se pokazalo ključnim i u sličnim uspješnim projektima drugih velikih slikara poput Dalija, Klimta i drugih. Mi smo, hvala Bogu, izuzetno zadovoljni povratnim reakcijama i potražnjom koju dobivamo iz cijelog svijeta
