Petar Zoranović, učitelj u banjalučkoj Osnovnoj školi “Petar Petrović Njegoš”, asistent na Pedagoškom fakultetu u Banjaluci, član Nadzornog odbora Društva učitelja Republike Srpske (DURS) i jedan od osnivača tog društva smatra da je uloga učitelja u društvu poljuljana i da je za vaspitanje i obrazovanje djece neophodno da svi prepoznaju da su učitelji tu da svoj posao rade odgovorno i savjesno i da pomažu djeci.
Zoranović je bio član inicijativnog odbora za osnivanje DURS-a čije se kancelarije nalaze na Filozofskom fakultetu banjalučkog Univerziteta broji više od 2.000 članova, a kažu da im se mogu obratiti i pridružiti svi učitelji sa pitanjima i nedoumicama bez obzira da li su u radnom odnosu, u penziji ili su struneti učiteljskih fakulteta.
“Potrebno nam je to u smislu razmjene ideja, organizovanja raznih edukacija i stručnog usavršavanja. Mi prenosimo znanje na druge i težnja je da budemo bolja verzija sebe i zato nam je važno da budemo okupljeni, ujedinjeni da jedni drugima pružimo podršku i na putu stručnog usavršavanja i da pomognemo jedni drugima kada se jave neke prepreke”, kaže u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Petar Zoranović.
Na samom početku rada ostvarili su dobru saradnju sa resornim ministarstvom, Republičkim predagoškim zavodom i predsjednicom RS, kao sa kolegama iz Srbije.
“Sama potreba za udruživanje postojala je oduvijek, ali kada je bio sistem rada na daljinu, online nastave, kada smo svi učitelji sa različitih strana bili okupljenji oko jednog, oko djece, bilo je važno da radimo usaglašeno da pratimo rad jedni drugih i da na takav način dobijemo pobjedu u periodu kada nismo u učionici. Trebalo je i da se organizujemo, ramjenimo iskustva i ideje i da jedni drugima priskočimo u pomoć, a svakako je da je ovo prilika da se organizuje više stručnih seminara što je potrebno učiteljima, naročito u ovo vrijeme modernizacije, kompjuterizacije, gdje se sam nastavni proces ubrzano razvija u skladu sa razvojem društva i tehnike u cjelini”, kaže Zoranović.
Prema njegovim riječima svjedoci smo da je uloga učitelja dosta poljuljana.
“Učitelji ne zauzimaju mjesto u društvu koje bi trebalo da zauzimaju. Bićemo realni – uz roditelja učitelj je taj koji je prvi uz dijete i prati put odrastanja, vaspitanja i obrazovanja, ukoliko se ta nit u lancu odrastanja, zdravog vaspitanja djeteta, prekine na način da je učiteljska profesija dovedena do marginalizacije onda smo napravili problem. Gubi nam se kvalitet obrazovanja, cjelokupan školski sistem, jer ako nemamo dobar temelj ne možemo graditi ni kuću. Uloga učitelja u društvu se mora vratiti na viši nivo, nivo koji je ranije bio, kada se učitelj izuzetno cijenio, mnogo više nego što je to danas”, navodi Zoranović.
Na pitanje šta je to dovelo do takve stiaucije, učitelji, roditelji sa svojim očekivanjima ili institucije Zoranović je odgovorio da ne smatra da je samo jedna karika zakazala.
“Nažalost tu su svi zakazali. Sam učitelj mora imati jasan stav, viziju ali i vladati strukom. Sa druge strane važno je da i roditelj prepozna učitelja kao nekog ko je spreman da pomogne njegovom djetetu na putu vaspitanja i obrazovanja, jer ukoliko učitelj radi svoj posao, najbolje što zna i što može, a to roditelj ne prepozna na pravi način tad se dešava jaz između roditelja i učitelja i to trpi djete. Sa treće strane tu su institucije koje itekako treba da rade na poboljšanju uslova rada svih učitelja. Mislim da se to intenziviralo u posljednje vrijeme da se malo više pozabavljaju sami očuvanjem uloge učitelja u društvu i mislim da će trebati vremena da se uloga kristališe i vrati na ono mjesto gdje i zaslužuje. Put nije lak i jednostavan, da se to desi preko noći jer je važno da svi prepoznaju ulogu učitelja onakvu kakva zaista i jeste i da se svi pridržavaju toga da je učitelj taj koji je spreman da radi savjesno i odgovorno svoj posao, da nije tu da kritikuje i da ne pomogne djetetu na putu vaspitanja i obrazovanja, nego zapravo suprotno”, kazao je Zoranović.
Obzirom na pandemiju koronavirusa Zoranović je istakao da kako je vanredno stanje svima, tako je i učiteljima. Istakao je da su učitelji pokazali spremnost da rade u neprirodnim uslovima, da se na početku epidemije prilagode televizijskom studiju koji im je neprirodno okruženje jer su navikli na učionicu i interakciju sa učenicima.
Sada, kaže, imaju vremenski neprirodno okruženje ozbirom da časovi traju po 20 ili 30 minuta i novi način rada, drugačiji i od nastave na daljinu i od redovne klasične nastave.
“Mislim da smo dobro odgovorili i da smo sa svim zaposlenim u školi, pedagoško-psihološkom službom, direktorom škole i sa roditeljima uspjeli da kod djece postignemo dovoljan nivo odgovornosti, društvene prije svega i savjesti da paze na sebe i na druge, a opet da nastavni proces ne trpi”, kaže Zoranović.
Istakao je da je u novim uslovima važno da se funkcionalno prenosi gradivo, te biti zanimljiv i drugačiji i držati pažnju tokom 20 minuta kako bi djeca funkcionalno i efektno radila dok su na nastavi.
“Što se tiče posljedica po djecu, svakako da to ne može zamjeniti redovnu nastavu, ni nastava na daljinu, ni 20 minuta, ali mislim da uz mnogo više rada, podrške djeca mogu savladati i prevazići će ovo. Ostaviće to nekako posljedice, ali svi smo spremni da sa djecom mnogo više ponavljamo u narednim godinama i da se vraćamo na ono što je propušteno. Svjesni smo da je nazhavalan period, ali bojim se da su djeca primorana da malo brže sazrijevaju nego inače, što mi je žao”, istakao je Zoranović.
Djeci nedostaje i druženje i dijeljenje užina i kontakt sa drugarima, ali po povratku u normalnu, redovnu, nastavu trudiće se da im to nadomjeste.
“Vrijeme je takvo da se moramo dovijati. Moj savjet svima je da prije svega poštuju sve preporuke nadležnih institucija, da očuvaju svoj pozitivan vedar duh i optimizam. Treba sačuvati pozitivne i lijepe misli, osjećanja jer sve ovo loše će jednog dana proći, ostaje nam da iz ovog perioda sačuvamo ono što je lijepo i da mislimo da je ovo samo jedan izazov koji smo uspješno prevazišli. Trenutno se nalazimo u tom izazovu i problemu, ali kroz neki period će i to biti iza nas. Najvažnije je da se sačuva psihičko i fizičko zdravlje, da sačuvamo jedni druge, da imamo dovoljno razumijevanja i saosjećanja jedni prema drugima”, dodao je Zoranović.
