Nalazi se na visini od 310m, 20 minuta hoda markiranom planinskom stazom od parkinga u podnožju kulturnoistorijskog spomenika -Tvrđave Herceg Stjepana.
Takođe u Blagaju postoji mladi penjački klub – Blagaj Climbing i Eko centar Blagaj u blizini penjališta koji su prihvatili ideju sa oduševljenjem te se ponudili za pomoć u realizaciji što nam je bilo od velikog značaja.
Vremenom se uočio nedostatak prirodnog skloništa oko penjališta. U slučaju iznenadne vremenske nepogode, dešavalo se da se oprema penjača nakvasi te se tako ošteti jer penjač ne stigne na vrijeme pokupiti svu opremu i doći do baznog kampa ili parkiranog vozila gdje se može skloniti. Također se ukazala i potreba za prostorom gdje se sportisti mogu presvući, smjestiti, raskomotiti i pripremiti za penjanje i tamičenje.
Izgradnja skloništa na sektoru Rebro Blagaj – PR / Haber.ba
Ideja je potekla od Zorane Ugljen (arhitekte i penjača) i njenog supruga penjača i trenera koji vodi ASPK Neretva iz Mostara -Vedran Ugljen, da se napravi prostor gdje se penjači mogu skloniti. On se vec duzi niz godina bavi afirmacijom sportsko penjanja u BIH, (trenira dijecu, vodi ih na takmičenja, bavi se opremanjem smjerova i penjališta itd.)
On je jedan od pionira u ovom sportu i motivisao je mnoge da penju a neke i da formiraju druge klubove u Hercegovini.
Ovo je prvi u nizu od planirana četiri Ca’binera (od riječi carabiner) na četiri penjališta u Hercegovini, gdje mi uostalom živimo i radimo. To je prvo sklonište u prirodi za penjače u BIH u okviru nekog penjališta.
Izgradnja skloništa na sektoru Rebro Blagaj – PR / Haber.ba
„Sportski penjači većinu svojih aktivnosti obavlja u prirodi po stijenama. Zimska sezona se koristi za trening u Boulder salama te čim prvo sunce i toplo vrijeme omogući, spema se oprema i penjači odlaze na stijenu. Na stijenama se osim treninga i rekreativnog penjanja, često održavaju i takmičenja, festivali te i godišnji kursevi za početnike, brojne edukacije i radionice u prirodi za dijecu i odrasle. Cilj tih radionica je pokrenuti kod učesnika obavljanje redovne fizičke aktivnosti te zdrav život i boravka u prirodi kao preventivu i jedan vid „ekoterapiju“.
Projekat bi se odvijao pod rukovodstvom i nadzorom instruktora sportskog penjanja, te planinarskih vodiča licenciranih od strane Planinarskog saveza FBiH.
ASPK Neretva želi da u narednom periodu, s ciljem promovisanja sporta koji u 2020. godini postaje zvanično i olimpijska disciplina, izgradi Climbing Shelters odnosno “Skloništa za pejnače” u sklopu većih penjališta na teritoriji Hercegovine. To sklonište će biti ujedno i stanica za prvu pomoć, smještaj za takmičare/penjače, prostor za edukaciju i radionice, sklonište za brojnu penjačku opremu koja se kvašenjem oštećuje te i prostor za boravak i noćenje penjača koji opremaju smjerove, pripremaju takmičenja i radionice i koji tom prilikom borave na lokalitetu i po nekoliko dana.
„ALPINISTIČKO-SPORTSKO PENJAČKI KLUB “NERETVA”
ASPK “Neretva” je jedinstveni sportski klub u gradu i Hercegovini koji postoji već 10 godina. Klub se bavi edukacijom sportskih penjača svih uzrasnih kategorija te tako broji preko 100 članova. U kalendaru svojih aktivnosti, klub sudjeluje na mnogim takmičenjima kako u Bosni i Hercegovini tako i van njenih granica. Naši članovi postižu zavidne rezultate na svim nastupima na kojima u pravom svjetlu prestavljaju klub i nasu državu. U našem penjačkom centru “Neretva” u sklopu Univerziteta “Džemal Bijedić” se nalazi površinom najveća vještačka stjena zatvorenog tipa u Bosni i Hercegovini koja može da primi veliki broj interesenata ovog sporta, a klub redovno učestvuje i u organizaciji Državnog prvenstva. Naša misija je promoviranje autdoor sportova, kako u gradu tako i regionu, aktiviranje mladih kroz niz fizičkih aktivnosti u prirodi i sali, boravkom u prirodnom okruženju, razvijanje turističkog potencijala prirodnih stijena u Hercegovine te edukacija i sveopšta kultura prema priodi i okolišu.“
Trenutno se u BIH realizuju brojni EU projekti sa ciljem opremanja penjališta i ferrata Via Dinarica. Tu nije bilo prostora za nas i našu ideju.. Onda smo tražili finansije lokalno, državno i na tome je samo zaslužna upornost mog supruga koji je slao tekst projekta na sve moguće otvorene pozive te smo na jednom i dobili. Ono što smo mogli tražiti u tom projektu su sredstva ekvivalentna za izgradnju jednog Cabiner, a dobili smo od toga 1/3 novca, ostalo smo se snalazili samostalno. Kao što napisah u postu, sa strahom u mogućnost realizacije jer niti imamo novca za sve planirano, a niti zanatskih sposobnosti, upustili smo se u avanturu. Jer život je free-climbing.
Bitno je naglasiti da smo učestvovali sa ličnim sredstvima, donacijama pojedinca-članova kluba i simpatizera- što u novcu a što u materijalu -npr.Prozor i vrata.
Volonteri koji su iznosili materijal gore na lokaciju, koji su učestvovali u gradnji i pomagali su- članovi klubova ASPK Neretva,Blagaj Climbing, Omladisnki klub Novi Val te brojni simpatizeri i poznanici koji vole planinu i planinski duh. Napravila se čarobna atmosvera već prvog dana i ovaj objekat je postao viralan.
Autor projekta sam ja, arhitekta Zorana Ugljen. Ljubav prema kamenu i penjanju gajim od malih nogu i svojih prvih planinarskih koraka na Velebitu. Još kao dijete sam učestvovala u gradnji pastirskih kamenih kuća sa krovom od granja, sad ih zovemo moderno-shelter i time zauvjek odredila svoj životni put. Više od 10 godina se bavim arhitektonskim projektovanjem i prvi put izvodim ovakav objekat- gdje sam projektant, konstruktor i radnik.
S obzrom da na lokaciji nema struje ni vode, da je udaljena od glavnog puta 20 min hoda uzbrdo, bilo je potrebno osmisliti konstrukciju koja će se lako montirati na terenu od strane običnih ljudi (majstore nismo mogli platiti), koristiti materijal koji će biti lagan za nošenje i po mogućstvu iskoristiti sve što nam priroda daje „besplatno“. Lokalitet obiluje lomljenim kamenom koji nije bilo teško prikupiti za gradnju temelja i postavljanje kućice na postament.
Objekat čini drveni kostur od 9 ramova u obliku petougla čije smo elemente isjekli u garaži, obilježili način sastavljanja te ih na terenu slagali kao lego kocke. Jednom kad se konstrukcija podigla, bilo ju je lako podaščati i zatvoriti sa svih strana. Osnovni materijal za konstrukciju, pokrivanje i oblaganje unutrašnjosti je rezano drvo-colarica koje će u konačnici biti premazano prirodnim voskom.
Sklonište je prilagođeno za spavanje do 6 osoba (dva mjesta u potkovlju i 4 padajuća kreveta u glavnom dijelu) te za boravak, predavanje i druženje više penjača.
Ovo je naš prvi Ca’biner,tz.prototip, prilagođen je fondu i lokaciji. Svaki naredni će imati svoj originalni oblik i svoju priču. Od prvobitno planiranog dizajna u obliku slova A sam odustala lišavajući ga svog nazovi nepotrebnog prostora i smanjujući dodirnu površinu sa tlom. Ova kućica je napravljena da stari vremenom zajedno sa nama. Dograđuje se i poboljšava sa svakom novom idejom njenih graditelja i posjetitelja. Objekat živi i mjenja se. Još ćemo dosta naučiti od njega, a onda krećemo sa naredim…
Na teritoriji Hercegovine postoje četiri važna penjališta – Stolac iznad Mostara, Blagaj, Drežnica i Sjeverna strana Veleža…
