Međutim, uvoz je samo jedna strana priče, iako zvuči nevjerovatno, na spisku voćki koje je BiH izvozila ove godine našli su se i datule, banane, grejpfrut te ananas, koji nisu karakteristični za naše podneblje.
Ljudska kosa
Iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH za „Avaz“ su dostavili pregled najzanimljivijih tarifnih stavki koje smo uvozili i izvozili u prvih deset mjeseci ove godine.
Tako je BiH iz Nizozemske i Vijetnama uvezla ljudske kose u vrijednosti od 1.600 KM.
Ukupno je uvezeno i 219 kilograma bikove sperme, u vrijednosti od 272.836 KM, i to iz Hrvatske, Austrije, Slovenije, Njemačke, Francuske, Srbije, Češke i Italije. Ovaj proizvod smo i izvozili, i to samo u Srbiju, u vrijednosti od 24.252 KM ili 34 kilograma.
Čak 180.633 kilograma ljudske i životinjske krvi, a koja je pripremljena za terapijsku, profilaktičnu ili dijagnostičku upotrebu, uvezeno je u BiH u prvih deset mjeseci ove godine.
A ukupno su uvezena 180.633 kilograma. Najviše smo uvozili iz Srbije, Njemačke, Slovenije, Hrvatske i Austrije. Kad je riječ o ovoj carinskoj tarifi, zabilježen je i izvoz. BiH je izvezla 7.697 kilograma ljudske i životinjske krvi, vrijedne 349.302 KM.
Zanimljiva je situacija i kad je riječ o carinskoj tarifi – ostale letjelice (npr. helikopteri, avioni), svemirske letjelice (uključujući satelite) i letjelice – nosači suborbitalnih i svemirskih letjelica. I u ovoj kategoriji zabilježen je kako uvoz tako i izvoz. Za deset mjeseci u BiH je uvezeno 1.826 kilograma letjelica, u vrijednosti od 196.452 KM, i to najviše iz Austrije, Hrvatske i Srbije. Izvoz je zabilježen u Njemačku, Sloveniju i Nizozemsku, i to u vrijednosti od 8.369 KM,piše Avaz.
Datule i ananas
Iz BiH su izvezene i datule u vrijednosti od 537.727 KM ili 105.978 kilograma, dok je uvoz iznosio 1.687.154 kilograma, u vrijednosti od 4.291.768 KM. BiH je u Srbiju i Crnu Goru izvozila i ananas, i to u vrijednosti od 28.009 KM.
Radi se o reeksportu
– U strukturi vanjskotrgovinske razmjene evidentan je i izvoz tropskog voća, ali radi se o manjim količinama. Ako uzmemo u obzir da BiH nije pogodna za uzgoj ovih kultura, može se zaključiti da se radi o reeksportu, odnosno realizaciji poslovnih ugovora s povezanim licima u regionu, prvenstveno među članicama CEFTA-e, odnosno uvozu radi izvoza koji je dozvoljen u slobodnoj trgovini – pojasnili su iz VTKBiH.