Gradsko vijeće Mostara i dalje je sastavljeno od 35 vijećnika. Iz šest gradskih područja koja su ujedno i izborne jedinice u Gradsko vijeće sada se biraju 22 vijećnika. Preostalih trinaest gradskih vijećnika bira se na području cijelog Grada kao jedne izborne jedinice.
Prethodni saziv je izabran po izbornim pravilima koji su kasnije stavljeni van snage.
Od 35 vijećnika tada su se sa svakog gradskog područja birala po tri (3) vijećnika. Preostalih sedamnaest (17) vijećnika se biralo na području Grada kao jedne izborne jedinice (Gradska lista)
Prema izmjenama koje će se po prvi put primijeniti ove godine, u izbornim područjima gdje domintno živi hrvatsko stanovništvo, gradskim područjima Jugozapad, Zapad i Jug bira se 7, odnosno 4 i 2 vijećnika. U područjima gdje su Bošnjaci većina Sjever, Stari grad, i Jugoistok bira se 5, odnosno po dva vijećnika. Preostalih trinaest gradskih vijećnika bira se na području cijelog Grada kao jedne izborne jedinice.
Najmanje četiri (4) predstavnika iz reda svakog konstitutivnog naroda i jedan (1) iz reda Ostalih će biti zastupljeni u Gradskom vijeću.
Nijedan od konstitutivnih naroda ne može imati više od petnaeast (15) vijećnika.
Po 4 (četiri) kandidata iz reda konstitutivnih naroda i jedan kandidat iz reda ostalih bira se sa Gradske liste.
Dakle, Mostarci ce imati dva listića za glasanje, jedan za svoje izborno područe, drugi na kojem ce glasati za kandidate sa listi za cijeli Mostar. Ko će imati većinu u Gradskom vijeću biće do kraja neizvjesno jer iako se radi o većinski hrvatakim i bošnjačkim područjima, to ne znači da Bošnjaci ili Hrvati žive samo u određenim dijelovima grada i da će glasati po nacionalnom ključu, odnosno za nacionalne stranke.
Za sve važnije odluke u Gradskom vijeću nepohodna je dvotrećinska većina, od izglasavanja budžeta do izbora gradonačelnika. No u slučaju gradonačelnika, ukoliko u dva ciklusa ne bude izabran, treći put bira se prostom većinom. Zbog ovakvog načina izbora, podsjetimo, gradskim vijećnicima iz prethodnog saziva je bilo potrebna godina dana da izaberu gradonačenika.
I to je ostalo isto, propuštena je šansa da gradonačelnika biraju građani.
Nakon što vijećnici budu izabrani, na prvoj konstiturajućoj sjednici trebao bi biti usvojen i novi statut grada Mostara na kojem insistira SDA BiH, a koji je također dio političkog sporazuma.
Odredba koja se nije promjenila odnosi se na neophodnu dvotrećinsku većinu za važnije odluke poput:
*urbanistički plan za teritorij Grada;
*izmjene i dopune Statuta;
*usvajanje i izvršavanje Proračuna
*smjena gradonačelnika, predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća:
No s druge strane novim statutom biće ojačana gradska područja u njima tzv. komisije gradskih područja.
Naime, SDA nije dobila dogradonačelnika kojega je tražila, kao ni povratak općina, ali je zadržala, a ponegdje i proširila, ovlasti Gradskih područja u kojima je do sada imala potpunu kontrolu.
Za svako od Gradskih područja uspostavlja se po jedna komsija Gradskog vijeća za gradsko područje. U sastav ulaze gradski vijećnici izabrani sa teritorije pripadajućeg gradskog područja na osnovu uz predsjednika vijeća mjesnih zajednica
Komsija uz ostalo donosi odluke o raspodjeli prihoda po osnovu dodijeljenog građevinskog zemljišta, sudjeluje u donošenju odluke o raspisivanju referenduma u gradskom području, daje suglasnost na donošenje odluka o usvajanju svih prostorno planskih akata Grada u dijelu koji se odnosi na gradsko područje ili prevedno Gradska uprava postaje decentralizirana (neki analitičari ovo su protumačili kao povratak šest općina grada Mostara).
Također, pretpostavlja se da će HDZ kalkulirati sa usvajanjem statuta u smislu dogovora oko Izbornog zakona, gdje ih SDA nije ispoštovala.
