Novi soj koronavirusa koji je identifikovan u Velikoj Britaniji ubrzano se širi i na druge zemlje. Za sada je poznato da se brže širi, da ima specifične simptome, ali još je nepoznato može li izazvati veću smrtnost. Ljekari kažu da će vakcine biti djelotvorne i protiv ovog soja virusa.
Novi soj koronavirusa širi se i do 50% brže nego ranije mutacije virusa. Kako pojašnjavaju stručnjaci, same mutacije dogodile su se na nivou proteina koji je ustvari ključan za dospijeće virusa u samu ćeliju. Ljekari ne isključuju ni mogućnost novih mutacija, ali razloga za veću brigu, saglasni su – nema.
– Na taj način virusi izbjegavaju imuni odgovor našeg organizma. Mi ćemo svakako pratiti dalje informacije i dodatna istraživanja vezano za ovu mutaciju. Bojazan pobuđuje to što brže širenje stvara veće mogućnosti za zaražavanje rizičnih osoba i zatvorenih kolektiva, naglašava za” BHRT” epidemiologinja Jelena Đaković-Dević.
– Imamo također podatke da simptomatologija samog virusa bez obzira što ukazuje na povećan broj lica koja su zaražena, u smislu razvoja oboljenja nije dramatičnija nego što je to u ovom trenutku. Infiormacije koje imamo od proizvođača vakcina kažu da će ona biti dobar osnov za zaštitu i od novog soja virusa, izjavio je ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić, prenosi “Fokus“.
Novi soj koronavirisa rapidno zamjenjuje druge verzije virusa. Sadrži mutacije u dijelu virusa koji je najvjerovatnije veoma važan, dok neke mutacije povećavaju i sposobnost virusa da zaražava ćelije.
Stručnjaci kažu da tokom trajanja zaraze praktično ne postoji način prepoznavanja razlike novog i ranijih sojeva koronavirusa. Dobra vijest je da novi soj ne uzrokuje teže kliničke forme COVID-a 19. Ipak, važnim smatraju sprečavanje dolaska virusa iz zemalja u kojima je registrovan u našu zemlju.
– Bolest je ista, varijacije su male i ne možemo prepoznati tehnički da se radi o novom soju virusa. Inače se virusološke pretrage rade tako da se soj dokaže na osnovu PCR-a. Klinički je to praktično nemoguće. To su samo male varijacije u brzini zaražavanja i težini kliničke bolesti. Mi to klinički ne možemo apsolutno prepoznati, navodi epidemiolog Ednan Drljević.
