Građani Bosne i Hercegovine (BiH) svaki mjesec uz račun za struju plaćaju i naknadu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Za šest godina uplatili su najmanje 207 miliona maraka koje su entitetske vlasti podijelile uglavnom privatnim firmama kao podsticaj za proizvodnju tzv. čiste struje. Ove firme su vlasnice 525 malih hidroelektrana (MHE), vjetroelektrana, solarnih te elektrana na biomasu i bioplin i proizvode oko dva posto ukupne proizvodnje električne energije u zemlji, ali ostvaruju velike prihode od podsticaja.
Iako je podsticanje rada ovakvih postrojenja trebalo zaštititi prirodu, velike sume novca koje svaki mjesec obezbjeđuju građani pretvorile su proizvodnju struje iz obnovljivih resursa u unosan posao sa malo ulaganja i još manje brige za okoliš.
Novinarke Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su razgovarale sa stotinu bh. građana. Većina ne zna da uz struju plaća ovu naknadu niti kako se taj novac dalje raspoređuje. Sarajliji Mirsadu Pajeviću se ne sviđa što mora finansirati i ovaj trošak: „Sljedeći put ću platiti samo ono što očitam na električnom brojilu – znači, svoju potrošnju bez ovih naknada“.
Mala postrojenja, velika dobit
Bosna i Hercegovina je 2005. godine potpisala Ugovor o uspostavi Energetske zajednice sa Evropskom unijom (EU) i još sedam zemalja: Albanijom, Bugarskom, Hrvatskom, Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom, Rumunijom i Srbijom. Ugovorom se obavezala na provođenje EU Direktive o upotrebi energije iz obnovljivih izvora. Cilj je bio da se povećaju strana i domaća ulaganja u obnovljive izvore i proizvodnja čiste energije te osiguraju nova radna mjesta i zaštiti okoliš.
Kako bi obaveze sprovele u djelo, Federacija BiH (FBiH) i Republika Srpska (RS) su izglasale zakone i akcione planove. Obavezale su se da do 2020. godine 40 posto planirane potrošnje struje bude iz obnovljivih izvora, a odlučile su da će to ostvariti pogodnostima i podsticajima za proizvođače.
Tako su FBiH i RS počele potpisivati ugovore sa, uglavnom, privatnim firmama na 12, odnosno 15 godina za proizvodnju struje u MHE, vjetroelektranama i solarnim elektranama, a na pet godina u ostalim elektranama.
„Ja ne znam, stvarno, nijedan drugi primjer biznisa gdje vam neko 15 godina unaprijed garantuje i tržište i cijenu“, kaže ekonomista Damir Miljević, autor analize ekonomsko-društvene koristi i šteta koje nastaju u sistemu podsticaja MHE.
Ovim ugovorima se entitetske elektroprivrede obavezuju da će svu struju otkupljivati po garantovanim cijenama koje neće biti mijenjane bez obzira na tržišne promjene. Uz to proizvođači dobivaju i novčani podsticaj čiji iznos zavisi od količine proizvedene struje. To plaćaju građani kroz mjesečnu naknadu za obnovljive izvore energije, a raspoređuju entitetski operatori sistema podsticaja. Zahvaljujući ovakvom sistemu, proizvođači zarađuju duplo više od elektroprivreda. Željko Ratković, direktor Odjela za investicije u „Elektroprivredi RS-a“, objašnjava zašto vlasnik postrojenja skupo prodaje struju elektroprivredama: „Jednostavno, u skladu sa zakonskom regulativom obezbjeđuje veću cijenu energije, nego što npr. ‘Elektroprivreda’ sad prodaje i izvozi tu energiju ili prodaje domaćim potrošačima“.
Istovremeno, njihovi troškovi prema državi se svode na plaćanje koncesione naknade za koju ne postoji jedinstven obračun, a kreće se od 1 do 15% ukupnih prihoda od prodaje struje i o tome se diskreciono odlučuje u svakom pojedinačnom ugovoru.
Od 2018. godine u RS-u se obračunava jedinstvena naknada od 0,0055 na iznos proizvedene struje. Međutim, ovaj obračun je obavezan samo za nova postrojenja dok je vlasnicima postojećih ostavljeno na volju da odluče hoće li plaćati ovako ili po procentu iz svojih ugovora.
Prema podacima koje su prikupili novinari CIN-a, najviše novca u posljednjih šest godina je isplaćeno za 103 mini hidroelektrane − nešto više od 136 miliona maraka. Za vjetroelektrane je dato skoro 30 miliona KM pomoći, rad solarnih elektrana je pomognut sa oko 37 miliona, elektrane na bioplin sa tri miliona maraka, a elektrane na biomasu sa 670 hiljada maraka. Ovi iznosi su i veći jer Federalni operator za obnovljive izvore energije i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije nemaju podatke o isplaćenim podsticajima u 2016. i 2017. godini.
Uprkos svemu, entitetske vlasti svake godine izdaju nove koncesije koje znače novi trošak kroz podsticaje i poskupljuju naknade za obnovljive izvore energije koje plaćaju građani. Tako je u 2020. investitorima isplaćeno deset puta više podsticaja u odnosu na 2015. godinu. Najveći broj podsticaja odobren je za izgradnju MHE.
„Nismo mi ti koji smo izmislili i sistem podsticaja za MHE i sam termin MHE. To je naša obaveza koja je opet u skladu sa Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice i u skladu sa akcionim planovima“, kaže pomoćnik ministra za energetiku RS-a Milan Baštinac.
Međutim, ovaj ugovor ne nameće BiH način na koji će podržati proizvodnju iz obnovljivih izvora niti u kojoj mjeri će koristiti različite izvore energije. Pravila su svojevoljno kreirale entitetske vlasti.
opširnije o ovoj temi pročitajte na portalu Centra za istraživačko novinarstvo.
