Nova godina donosi nove, veće maloprodajne cijene cigareta. U zavisnosti od vrste, cigarete su skuplje za deset do dvadeset feninga po paklici.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH podsjećaju da već treću godinu akcize na duhan i duhanske prerađevine ostaju na istom nivou, što je, između ostalog, i jedan od razloga za pad prihoda po tom osnovu. No, evidentan je i značajan rast crnog tržišta, javlja BHRT.
Uprava za indirektno oporezovanje (UIO) BiH po osnovu akciza na duhan u 11 mjeseci prošle godine prikupila je 670 miliona KM, što je za 136 miliona KM manje u odnosu na isti period 2019. godine. Od usklađivanja oporezivanja akcizom duhana i duhanskih prerađevina sa legislativom Evropske unije 2009. godine ovo je značajan pad prihoda po tom osnovu.
– Jedan od razloga je što 2019. i 2020. nismo imali povećanje akciza na cigarete, pa je samim tim došlo do ovog pada prihoda, jer je došlo do pada broja izdanih markica. Značaj dio se preselio i na tzv. “crno tržište”, kaže Ratko Kovačević, portparol UIO-a BiH.
Cilj dugogodišnjeg povećanja akciza bio je smanjiti broj pušača, no takva politika je, pokazale su analize, kada je riječ o BiH, više uticala na procvat crnog tržišta. BiH u regionu ima najveći udio ilegalnog tržišta u ukupnom tržištu duhanskih proizvoda, koji se kreće i do 60 posto.
– Trebalo bi da je puno manji broj potrošača. Međutim, istraživanja su pokazala da broj smanjenja korisnika duhana ni blizu nije toliko smanjen koliko se premjestila potražnja na crno tržište, tvrdi Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista “SVOT”.
Analize pokazuju i da građani BiH plaćaju najskuplje cigarete u odnosu na standard u cijeloj Evropi. Ekonomista Zoran Pavlović smatra da je potrebno mijenjati akciznu politiku jer je proizvela kontraefekte kada je riječ o domaćoj duhanskoj industriji.
– Povećanje opterećenja na rezani duhan i cigarete su dovele do toga da smo uništili duvansku industriju. Dakle, ni jedna fabrika ne radi, istakao je ekonomista Zoran Pavlović.
Rješenje vide u smanjenju akciza, pojačanim kontrolama i većim sankcijama za nezakonite djelatnosti. Zdravstveni radnici tvrde da su visoke cijene ipak uticale na smanjenje broja pušača, ali da je potrebno dio novca od akciza usmjeriti u njihovo liječenje.
– Da se iz tog novca dio za tzv. “pušački dinar” odvaja za liječenje tih ljudi koji obole od pušenja, za agresivnu kampanju protiv pušenja, kaže Darko Marković, nacionalni koordinator za kontrolu duhana u RS-u.
BiH ima najveći udio poreza u maloprodajnoj cijeni cigareta u Evropi. Tako za kutiju cigareta od 5 KM obaveze prema državi su čak 4,47 KM.
