Ističe da su uzroci za ovakve promjene nestabilne zračne mase.
“One konstantno dolaze sa zapada i sjeverozapada kontinenta i donose nam hladan zrak koji spušta temperaturu za vrijeme utjecaja ciklona koje se formiraju preko Jadrana i pređu preko BiH. I dalje ćemo imati uplitanje nestabilnog i vlažnog zraka u narednim danima. Već sutra ćemo u večernjim satima imati slabije padavine, nešto izraženije su moguće u nedjelju kada očekujemo još jedan poremećaj sa zapada koji će usloviti novi pad temperature“, kaže na početku Sladić za Hayat.
Ističe da se sutra mijenja strujanje sa sjeverozapadni na zapadni, te da tokom petka možemo očekivati najviše dnevne temperature zraka između 7 i 12 stepeni.
“Na jugu Hercegovine će biti i do 14 stepeni. Tako da vidimo opet te nagle temperaturne oscilacije. Samim time možemo govoriti da ovo podsjeća na veljaču-prevrtljaču, koja je evo pred nama“, kazao je Sladić.
Kada je u pitanju vrhunac zime, Sladić kaže da zasad vrhunac nije još prošao.
“Ako je suditi prema najnovijim izračunima Evropskog centra za srednjročnu prognozu vremena, ne bi trebali očekivati neke veće uplite hladnoće. Po ovim izračunima februar mjesec bi bio topliji od višegodišnjeg prosjeka, ali sa padavinama. Ako dođe do naglog prodora toplih zračnih masa treba strahovati od mogućih izljevanja rijeka. Naravno, ne kažem da bi se to moglo desiti, ali treba imati na umu da su već sada zalihe podzemnih voda poprilično na solidnom nivou. Nakon suše koju smo imali u 2020. godini, sada su se stvari popravile, a rijeke su nabujale. Novo topljenje snijega, pogotovo u centralnim i istočnim područjima Bosne, te na jugu BiH, može doći do bujanja rijeka, ali ne možemo prognozirati da će doći do poplava“, napominje Sladić.
Kada je u pitanju prevencija poplava, Sladić kaže da se to može učiniti.
“Jednostavno trebamo širiti korita rijeka, da vodimo računa gdje bacamo smeće i to su uobičajene stavke koje ne poštujemo. Kada god vidimo da nešto možemo upropastiti, mi ćemo to uraditi. Nama je jako bitna šuma, jer su one pravi rezervoar vode. Prosječno stablo bukve može primiti i do 500 litara vode, a mi radimo deforestizaciju, odnosno krčimo šume. Ako nastavimo to, onda se ne možemo nadati da ćemo imati drvo koje će odnijeti tu količinu vode, a pogotovo kada su u pitanju obilnije padavine“, pojašnjava on.
Odgovorio je i da li je u februaru moguće očekivati jači i intenzivniji snijeg, kakav smo imali 2012. godine.
“Kada govorimo o tom snijegu, treba da se zna par stavki. Tada je bilo karakteristično što se ponavlja jako rijetko u prirodi i onakav se ponavlja sve manje i manje, ne samo na prostoru Sarajeva, već i BiH. Treba da se poklopi i dosta parametara koji svakako treba da idu u korist samim ljudima koji priželjkuju snijeg, te da postoji teško poklopljena sinoptika. Samim time onakav snijeg iz 2012. godine ove ne bi trebali očekivati“, naglasio je Sladić.
