U izvještaju o radu UIO za prošlu godinu, koji potpisuje Miro Džakula, direktor UIO, navodi se da je 40,5 odsto radnika starije od 50 godina te da je u posljednje vrijeme zbog velikog obima posla, koji je sve složeniji u odnosu na ranije godine funkcionisanja UIO, otežano efikasno izvršavanje poslova.
Kada je riječ o zaposlenima, kojih ima nešto više od 2.400, u izvještaju se navodi da je zbog malih plata prisutno nezadovoljstvo zaposlenih te da problem predstavlja i nemogućnost internog premještaja radi popune pojedinih radnih mjesta.
“Premještajem ovlaštenog službenog lica na radno mjesto istog nivoa, a na kojem izvršilac nema pravo na dodatak na platu po osnovu ovlaštenja, prisutna je opstrukcija od strane premještenog službenika kroz odsustvo sa rada zbog bolovanja, pri čemu UIO nema adekvatne mehanizme za provjeru opravdanosti bolovanja, odnosno i u slučaju izvršenih provjera odsustva premještenog službenika s posla zbog bolovanja nismo imali razumijevanje zdravstvenih ustanova”, navodi se u izvještaju.
U Sindikatu UIO naglašavaju da su upoznati s tim problemom te da su prije desetak dana, a nakon ozbiljne analize pravnika, predložili izmjene pravilnika o premještaju te da još nemaju povratne informacije od menadžmenta.
“Imamo primjedbe i kada se radi o zapošljavanju. Tražimo da se prednost daje ljudima koji rade i koji su u službi, a ne da se na visoke funkcije dovode ljudi sa strane. Očekujemo i tražimo da se sve radi u skladu sa zakonom i da se prednost daje internim premještajima pa tek onda eksternim, i to isključivo tamo gdje nema odgovarajućih osoba koje treba da rade”, rekla je za “Nezavisne” Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje.
Što se tiče nepovoljne starosne strukture zaposlenih radnika, Mrnjavčeva navodi da oni kao Sindikat nemaju ni osnovne podatke o zaposlenima te da ne može govoriti na tu temu, ali da se može naslutiti kakva je situacija.
“Nikada nam kao Sindikatu takvi podaci nisu dostavljeni, iako smo ih tražili. Uvijek se menadžment poziva na nekakve zakone, zaštitu ličnih podataka, itd, ali naslućujemo i pretpostavljamo da je starosna struktura nepovoljna”, rekla je ona.
U izvještaju o radu za prošlu godinu navodi se i to da nedostaje sredstava za edukaciju radnika te da informatička oprema nema zadovoljavajuće performanse.
“Veći broj službenih vozila je s obzirom na godinu proizvodnje i veliku pređenu kilometražu upitne tehničke ispravnosti, te je nedovoljan broj vozila za terenski rad”, navode u UIO.
Još jedan od problema na koje su ukazali u Upravi za indirektno oporezivanje BiH je i neadekvatna opremljenost graničnih prelaza i carinskih terminala, posebno na graničnim prelazima Brod i Šepak, te carinskoj ispostavi u Bihaću, dok je na carinskim terminalima na graničnim prelazima Rača, Novi Grad te carinskoj ispostavi u Bijeljini potrebno proširivanje, prenose nezavisne.
