Uvodničar današnje sesije bio je Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), koji je tom prilikom poručio da građanski princip čuva supstancu i multietničku zajednicu Bosne i Hercegovine.
“Bosna i Hercegovina je do 1995. godine bila unitarna, jednostavna država, koncipirana na građanskom principu i mislim da je taj okvir i princip nešto što čuva supstancu, duh BiH, multietničku zajednicu BiH, da bez njega polako gubimo ono što jeste duh BiH i njena suština njena i, nažalost, to prijeti samoj Bosni i Hercegovini”, kazao je Izetbegović.
Napomenuo je da je princip vitalnog nacionalnog interesa upitan mehanizam koji se u sadašnjem obliku koristi isključivo u BiH.
“Naravno, uvijek su postojali izvjesni ključevi. Iza Dejtona su to propisani mehanizmi kojima se štiti vitalni nacionalni interes i etnička prava. Bio je to neki nepisani ključ iz onog vremena, ali sada su to dosta rigidni mehanizmi koji, po meni, nisu dobri za BiH. Vitalni nacionalni interes je upitna stvar. On se u ovakvom obimu koristi isključivo u BiH. Srećemo neke slične stvari u Sjevernoj Irskoj, Sjevernoj Makedoniji i Belgiji. Međutim, oni se odnose na vrlo sužen obim pitanja o kojima se odlučuje i ne odnosi se na sva pitanja kao što je to slučaj u Bosni i Hercegovini”, rekao je.
Istakao je također da je “agresija na Bosnu i Hercegovinu razdvojila etničke skupine u BiH”.
“Dejton je ustvari spriječio veće zlo. Veće zlo je bio nastavak nečega što je na momente dobivalo dimenzije građanskog rata. Procijenjeno je da je bolje prihvatiti mehanizme koji su ponuđeni, koji nisu dobri. Bolje je, što kažu, sto dana pregovarati nego jedan dan ratovati”, istakao je Izetbegović.
Naglasio je također kako je upitan i sam termin konstitutivni narodi.
“Na zapadu se on uopšte i ne sreće. Države nigdje nisu koncipirane na takav način, na bazi konstitutivnih naroda. Problematičan je i sam prevod. Neki smatraju da se to ne može prevesti kao konstitutivni narodi. Neki to prevode kao konstitucionalni narodi, jer smatraju da je zemlja starija od samih naroda”, dodao je.
Napomeno je da je vraćanje građanskog uređenja BiH moguće, uprkos svima izazovima i poteškoćama.
“Je li to u ovakvoj situaciji s ovakvim podjelama utopija ili moguća stvar? Mislim da je sve što je normalno i što donosi interes građanima BiH moguće. Ne dijele se ljudi po boji kože, krvnim zrncima i po tome kako se zovu, nego po vlastitom integritetu i sposobnosti i doći će vrijeme da se i ova zemlja tako koncipira. Kako se kretati u tom smjeru? Naravno, postepeno. Treba prevazići bespotrebne podjele koje oduzimaju snagu onome što možemo nazvati probosanskim frontom ili prograđanskim frontom”, rekao je Izetbegović.
Istakao je da međunarodna zajednica u tome može pomoći na svoj način.
“Međunarodna zajednica ima sve mehanizme. One kojima sankcionira i one kojima nagrađuje. Treba snažnije stati iza svojih standarda, odluka i prije svega presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Dugo su čekali. Konačno su odlučili da budu čvršći i to ide. Ova ploča na Palama je skinuta ili je prekrivena. Ali imamo sada jednu defanzivu retrogradnih snaga”, kazao je Izetbegović.
Prije početka sesije održano je prigodno sjećanje na preminulog Marija Pejića, predsjednika Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) Bosne i Hercegovine i člana Kruga 99.
