U Kantonu Sarajevo dobre vijesti kada je riječ o koronabilansu, veći je broj oporavljenih od novozaraženih.
O epidemiološkoj situaciji u Kantonu Sarajevo i lijekovima koji život znače u Federaciji danas razgovarali su s kantonalnim ministrom zdravstva Harisom Vranićem.
U Bosnu i Hercegovinu je došla određena količina lijeka Clexana koja je već distribuirana, i to 11.000 doza isporučeno je Apotekama Sarajevo, a 11.000 KCUS-u, istakao je ministar.
Navodi da će u nedjelju popodne ili u ponedjeljak ujutro, prema obećanju direktora Sanofija, iz Mađarske doći velika količina ovoga lijeka, jedan šleper, što će osigurati zadovoljavajuća snabdjevenost Clexanom u Kantonu Sarajevo.
Nestašica je nastala usljed velike potrošnje u cijeloj Evropi, proizvodnjom se nije mogao stići opseg potrebe za ovim lijekom, ali nije bilo ni konsenzusa i želje ljekara da se prebace na neke druge niskomolekularne koagulante koji su istog kvaliteta kao i Clexan, objašnjava ministar.
Što se tiče, Remdesivira, koristi za liječenje oboljelih od koronavirusa, uprkos činjenici da nema dozvolu Agencije za lijekove. Priznala ga je samo Američka agencija za lijekove i koristi se samo u Americi, dok u Evropi nije registriran, istakao je ministar.
Navodi da su Faviru koristili turski ljekari u liječenju u prva četiri dana oboljelih od kovida, ali je on odlukom federalnog ministra zdravstva zabranjen za promet u Federaciji.
Ističe da se virusne bolesti poput kovida, koje nemaju lijeka, liječe simptomatski te da je davanje ovolike količine antibiotika zloupotreba liječenja pacijenata.
Turski ljekari koji su nedavno bili u posjeti Sarajevu, kaže Vranić, istakli su da je kod njih nezamislivo da daju antibiotik u liječenju oboljelih od kovida, međutim, kod nas je to postala praksa, iako je općepoznato da antibiotici ne djeluju na viruse.
– Zašto je to tako, ne mogu da nađem adekvatan odgovor. Mislim da u ovom strašnom pritisku pandemije, kad dođete kod ljekara koji treba da liječi neku bolest s kojom se prvi put susreće, imate veliki pritisak pacijenata da date neku terapiju. Kada dođu pacijenti koji imaju upalu pluća i konstatirali ste da je kovid, teško je objasniti pacijentu da ćete otići kući samo s Paracetamolom i vitaminskim suplementima i dati vremena svome organizmu da se sam izbori s infekcijom. Onda je to tako počelo, prvo sa Sumamedom, i krenulo je lančano, paleta se proširivala – kaže Vranić.
Navodi da je slao naredbe, prvenstveno primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti o strogoj zabrani zloupotrebe antibiotika. Ističe da su pojedini ljekari koristili čak zabranjene antibiotike poput Gentamicina, koji se ne smije koristiti za liječenje kovida.
– Upozoravam sve ljekare primarne i sekundarne zaštite da se Gentamicin ne smije davati u liječenju kod oboljelih od kovida. Nažalost, ovo je postala praksa i u susjednim državama. Kada se nalazite u stupici, pritjerani ste uza zid i želite da pomognete pacijentu, onda ćete mu propisati antibiotik znajući da mu on neće nauditi. Na kraju ćemo vjerovatno imati problem jer ćemo razviti antibiotsku resistencu – ocjenjuje ministar Vranić.
Nema niko hrabrosti ni u BiH, ali ni u susjednim državama da izađe i kaže da se ne daje antibiotik kod liječenja kovid pacijenata, osim u onim slučajevima kad postoji mogućnost superinfekcije bakterijom, pogotovo kod pacijenata koji su na invanzivnoj i neinvanzivnoj mehaničkoj potpori, zaključio je Vranić. piše “FTV”
