– Od početka mandata Vlade FBiH pa do početka krize izazvane pandemijom koronavirusa, broj zaposlenih osoba se povećao za više od 57.000 ili 12 posto te je dosegao broj veći od 534.000 – kazao je Jahić za Fenu.
Sam početak pandemija koronavirusa je, tvrdi Jahić, bio težak udarac za ekonomiju Federacije BiH.
– Zatvaranje tržišta, poremećaj u lancima snabdijevanja i mjere zatvaranja su imale težak efekt na broj zaposlenih širom svijeta, pa tako i u Federaciji BiH. Ekonomija u prvom kvartalu od početka pandemije je pala nešto manje od 10 posto, a broj zaposlenih je samo u 50 dana pao za 26.500 ili 5 posto – naglasio je Jahić.
Međutim, ističe da su mjere za ekonomski oporavak koje je poduzela Vlada Federacije BiH, ali i kantonalne vlade te jedinice lokalne samouprave, svaka iz svojih nadležnosti, spriječile značajan udar na ekonomiju i da je vrlo brzo došlo do preokretanja trenda pada i početka oporavka.
– Danas, skoro godinu dana od tog momenta, broj zaposlenih se povećao za više od 14.500 što je 55 posto u odnosu na prvobitni gubitak i stoji na 522.257 – pojasnio je Jahić.
Dodao je da je geografski raspored oporavka indikativan o načinu kako su dosadašnje mjere imale učinka i gdje treba fokusirati buduće aktivnosti.
Iznio je podatak da je najveći oporavak u broju radnih mjesta u Tuzlanskom kantonu, gdje je vraćeno 83 posto izgubljenih radnih mjesta te da Bosansko-podrinski kanton ima još bolje rezultate i da je vraćeno 86 posto, ali da je prvobitni gubitak bio znatno manji.
Dobre rezultate, dodao je, pokazuju i Unsko-sanski i Kanton 10 sa više od 65 posto vraćenih radnih mjesta.
Međutim, u odnosu na njih, zaključio je Jahić, Zeničko-dobojski i Srednjobosanski kanton su tek prešli 40 posto, dok je u Posavskom kantonu broj zaposlenih nastavio padati.
