Zbog rasta cijena šećera, pšenice, kukuruza i drugih proizvoda na berzama građane BiH očekuje novi val poskupljenja, što će produbiti agoniju koja već godinama traje. Na Frankfurtskoj berzi cijena kukuruza je najviša u posljednjih desetak godina i viša je za 113 posto u odnosu na prošlu godinu. Tona pšenice u maju 2020. koštala je 185, a godinu kasnije čak 251 euro. Soja je dvostruko skuplja, a cijena šećera je za godinu porasla za 77 posto.
Iskoristiti resurse
Sve to će se, zbog cijena stočne hrane, odraziti i na cijenu mesa, tako da će novi udar na standard građana donijeti neizvjesnu jesen.
– BiH je u svim industrijskim sektorima ovisna o uvozu, a i onoga što imamo dovoljno, poput vode, uvozimo u stotinama miliona. BiH je sebe dovela u situaciju da uvozi više od 80 posto žitarica, uvozimo dosta mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda i onda nam strana tržišta diktiraju. To nije potaklo naše ljude da se pokrenu ni u doba pandemije, da iskoristimo resurse i počnemo proizvoditi za sebe – kazao je Admir Kapo, predsjednik Udruženja “Kupujmo domaće”.
Dok se ne mobilizira domaća proizvodnja, BiH će ovisiti o svjetskim berzama, potvrđuje Marin Bago iz Udruženja potrošača “Fortuna” iz Mostara.
– Odavno je primjetno da su cijene u EU niže u odnosu na BiH, posebno kod proizvoda i namirnica u svakodnevnoj upotrebi. Ako nemate svoju regulaciju i svoju proizvodnju, onda ste osuđeni na trgovački lobi, a ne možemo se pouzdati u njihovu dobru volju i poštenje. Iako imamo zakone da je ekstrazarada zabranjena, nemamo mehanizme da to provedemo u djelo – istakao je Bago.
Javne nabavke
Ekonomista Draško Aćimović i ranije je upozoravao da glad ne prijeti građanima ove zemlje, jer ona je već tu.
– Prema posljednjim izvještajima, pola miliona ljudi u ovoj zemlji je gladno, a nakon novog rasta cijena taj broj će se ekstremno povećati – upozorio je Aćimović.
Podsjeća da je u vrijeme prošlogodišnjeg pada cijena goriva predlagao stvaranje što većih zaliha, koje bi se sada mogle ustupiti poljoprivrednicima.
– Novac odlazi u tendere i dvostruko skuplje vakcine. Ovo što se krade u javnim nabavkama, treba usmjeriti u zdravstvo, poljoprivredu i pomoć stanovništvu. Ako građani ne počnu iskazivati svoje nezadovoljstvo, očekuje nas grozan period – veća glad, novi val pandemije, a jedina smo država u Evropi koja je uspjela da vakciniše samo tri posto stanovništva. Automatski ćemo imati kolaps – potcrtao je Aćimović.
Nesposobnost Vijeća ministara
Najveću odgovornost za ukupno stanje u državi ima Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, smatra Draško Aćimović, navodeći konkretne primjere neznanja i nebrige.
– Oni danas, kad je car doveden do duvara, govore o sjednici Koordinacionog tijela za zaštitu i spašavanje umjesto da su dali punu podršku kad je to vodio gospodin Fahrudin Radončić – kazao je Aćimović.
Ništa nije posijano
Kapo ističe da BiH ima mogućnost da proizvede dvije trećine potrebnih količina hrane za svoje građane.
– Pogledajte kad idete bilo kojim dijelom BiH resurse koji stoje na raspolaganju, a ništa nije posijano ili je u pitanju deseti dio. Imamo i radnu snagu, pa, naprimjer, u KS od oko 60.000 ljudi 20 posto je nekvalificiranih radnika. Zar se ne možemo početi baviti poljoprivredom – istakao je Kapo.
