“Veoma opasno je igrati se bonskim ovlaštenjima i to je jedna od stvari na kojima Srbija insisitra, i na nametanju zakona i nametanju nekih novih ustavnih rješenja, bez saglasnosti sva tri naroda, bez poštovanja Dejtonskog sporazuma i bez saglasnosti Republike Srpske”, spomenuo je to Vučić, sigurno ne sasvim slučajno.
Srbija neće podržavati provođenje u djelo bonskih ovlaštenja i to javno kažem, dodao je on te specificirao kojima bi neko na jedan ili drugi način pokušao kreirati političku situaciju u RS-u.
“Ja znam da smo mi mali i ne možemo kao Srbija da utječemo kako bjelosvjetski moćnici da kroje kapu i cijepaju Jugoslaviju, ali možemo u skladu s pravnim normama”, nastavio je Vučić.
Ovo je dio obraćanja predsjednika Srbije poslije sastanka u Beogradu s delegacijom Republike Srpske. Osim Dodika i predstavnika vlasti iz Banje Luke, ovaj put su bili prisutni i predstavnici stranaka iz opozicije.
Šta su bonska ovlaštenja visokog predstavnika?
Nazvana su “bonskim”, jer se odnose na odluke Vijeća za provedbu mira u BiH sa sastanka u Bonu, u decembru 1997. godine. Vijeće za provedbu mira je tada, razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim su određena ovlaštenja visokog predstavnika, omogućilo visokom predstavniku da smijeni s dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.
