Zdravstveni stručnjaci upozoravaju na opasnost koja građanima BiH prijeti od hemoragijske groznice, poznatije kao mišija groznica.
Zdravstvene ustanove u RS obavijestile su javnost o prvim slučajevima ove bolesti, a u Banjoj Luci zabilježen je i jedan smrtni slučaj. Riječ je o 37-godišnjem muškarcu.
Prijenosnici opasnog hantavirusa su miševi, a do zaraze dolazi unošenjem uzročnika kroz usta, i to putem prljavih ruku, kontaminirane hrane i pića, udisanjem prašine onečišćene izlučevinama zaraženih životinja, direktnim kontaktom putem oštećene kože ili sluznice te ugrizom inficirane životinje, piše Avaz.
Prijenosnici opasnog hantavirusa su miševi, a do zaraze dolazi unošenjem uzročnika kroz usta, i to putem prljavih ruku, kontaminirane hrane i pića, udisanjem prašine onečišćene izlučevinama zaraženih životinja, direktnim kontaktom putem oštećene kože ili sluznice te ugrizom inficirane životinje.
Šef Klinike za infektivne bolesti UKC-a Sarajevo, doc. dr. Rusmir Baljić upozorio je na rizik putem društvenih mreža.
– Već neko vrijeme imamo veliki broj, i to desetine, mladih ljudi iz centralne Bosne, Bugojna, Travnika, Jajca…, koji nam dolaze s teškom formom hemoragijske groznice. To su pretežno šumski radnici i najviše su izloženi potencijalnoj zarazi. Međutim, izgleda da ćemo imati i pojedinačne slučajeve u drugim dijelovima države, uključujući i Sarajevo, a da bi se dobila ova bolest, ne mora se striktno biti šumski radnik – objavio je Baljić.
Osim šumskih radnika, u opasnosti da se zaraze su i ljubitelji prirode, ali i ostali koji dolaze u kontakt s kontaminiranim zemljištem, šumskim plodovima ili poljoprivrednim proizvodima.
Načelnica Odjela za infektivne bolesti Kantonalne bolnice Zenica, prim. dr. Eldira Hadžić pojašnjava da se radi o bolesti koja nikada ne „plane“, već je stalno prisutna u našoj okolini.
– Mišija groznica se javlja sporadično, obično u proljeće i ljeto, te mi svake godine imamo tu bolest. Od nje obolijevaju šumski radnici direktnim kontaktom i unošenjem virusa u organizam prljavim rukama, ali i drugi koji dolaze u dodir sa zaraženim voćem ili šumskim plodovima. Prvi slučajevi zaraze su uvijek najteži, bude i smrtnih ishoda, jer je i koncentracija virusa kod životinja koje ga prenose veća – pojašnjava dr. Hadžić.
Lična i higijena hrane, posebno plodova iz prirode, poput šumskih jagoda, osnovna je mjera prevencije.
– Simptomi ove bolesti su visoka temperatura, bolovi u cijelom tijelu, posebno u mišićima leđa i nogu, u slabinama najviše, a ljudi imaju i omaglice. To su prvi simptomi, a poslije toga se smanjuje mokrenje, pogoršava se opće stanje i onda oni završe u bolnici – navodi dr. Eldira Hadžić.
Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo pozvali su građane da budu oprezni prilikom boravka u prirodi, jer seruma protiv ugriza zmija otrovnica trenutno nema u BiH, ali ni u susjednim državama. Gorska služba spašavanja Sarajevo podsjetila je na to da u BiH živi 14 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice – poskok, šarka i vrlo rijedak balkanski šargan.
