Jedna od njih je i hladnjača Penik company iz Kiseljaka.
“Počeli smo otkup malina od proizvođača iz srednje Bosne i to po cijenama od 4,10 za vilamet i 4,20 KM za miker. Veliki broj proizvođača je ranijih godina, zbog niskih otkupnih cijena, zapustio svoje malinjake pa se to odrazilo i na kvalitet, a slična je situacija i ove godine, mada se ona popravlja”, kazao je za Klix.ba Edin Bušatlić, agronom u hladnjači Penik company.
Prošle godine ova hladnjača maline je otkupljivala po cijeni od 3,40 do 3,75 KM, a proizvođači su zbog tog rasta cijena, u odnosu na godine prije, ponovo dobili dozu optimizma i počeli se vraćati ovoj proizvodnji.
“Činjenica jeste da su i broj proizvođača i zasijane površine smanjeni, pogotovo u onom periodu kada su cijene bile i 1,50 KM, što je dosta destimulativno utjecalo na ovaj sektor i proizvodnju. Međutim, prošle godine, kada je cijena malina počela rasti, počeo je rasti i interes proizvođača za proizvodnju. Zadovoljni smo ovom početnom cijenom malina, ali očekujemo da bi ona pred kraj sezone trebala biti i viša”, istakao je Admir Đelmo, predsjednik Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH.
Hladniji period ove godine, kaže Đelmo, malo se produžio, pa je odgođen i početak sezone, ali ukoliko se nastavi lijepo vrijeme, njihova očekivanja su da bi sezona trebala biti dobra te da bi i kvalitet trebao biti zadovoljavajući. prenosi “Novi“.
Međutim, Bušatlić smatra kako ni ove godine neće uspjeti popuniti cijeli kapacitet hladnjače koju imaju.
“Imamo jednu hladnjaču kapaciteta hiljadu tona. Mislim da nećemo uspjeti da je napunimo, ali smatram, da ćemo povećati količinu otkupa u odnosu na prethodnu godinu. Prošle godine otkupili smo oko 600 tona, a ove godine očekujem da ćemo imati oko 800 tona malina. Cijena koju smo ponudili sada sigurno će porasti, možda čak i za 50-60 feninga, takve su prakse i iz prethodnih godina, a sve zavisi od potražnje robe na evropskom tržištu, jer mi sve to izvozimo odmah. Zamrznute maline izvozimo u Srbiju, Austriju, Njemačku, a ove godine imamo upite iz Turske i još nekih zemalja. Tržište postoji i ono je jako, a nema problema ni u prodaji”, istakao je Bušatlić.
Ono što je bitno jeste da se situacija u ovoj grani popravlja te da bi u narednom periodu i veći broj proizvođača mogao da se vrati uzgoju malina, ali je ovo prilika da počnu i oni koji to do sada nisu radili.
