Ovo tvrde pravni stručnjaci i sugovornici Glasa Srpske koji objašnjavaju da u američkoj tradiciji postoje dvije ozbiljne doktrine koje o ovome govore. Prva doktrina, poznata kao “states rights”, zasnovana je na izvornom tumačenju američkog Ustava, a druga je poznata kao “states nullification” koja govori o poništavanju protivustavnih federalnih zakona od strane država članica federacije.
-Prva doktrina govori o federalnoj vladi sa ograničenim moćima kojoj se daju vrlo precizno delegirane ovlasti, a sve što nije delegirano od strane država koje čine SAD, desetim amandmanom je ostavljeno državama kao njihova ingerencija. Originalno shvatanje iz vremena kad je donesen Ustav SAD je da su države članice suverene, a da federalna vlada ima samo vrlo uske delegirane nadležnosti. Tko god pročita Ustav BiH, biti će mu jasno da je on kreiran na upravo toj doktrini – objašnjava profesor banjalučkog Pravnog fakulteta Vitomir Popović.
Prema njegovim riječima, druga doktrina, koja se kod nas može pojednostavljeno podvesti pod pravni termin nulifikacija, odnosi se na pravo federalnih jedinica da ponište i na svojoj teritoriji onemoguće primjenu pravnih akata koje smatraju štetnim i neustavnim.
-Tu doktrinu su prvi put formulisali Thomas Jeferson i James Medison kada su Virginia) i Kentucky svojim rezolucijama poništili jedan federalni zakon koji je drastično ograničavao slobodu tiska. U tim rezolucijama je rečeno: “U SAD su države suverene, a ne federalna vlada, tako da države imaju pravo da konačno tumače što je ustavno, a što ne. Zato odbijamo da primjenjujemo ovaj zakon na našoj teritoriji” – kaže Popović.
On kaže da Republika Srpska treba da se pozove na tu praksu, iskoristi pravo nulifikacije i poništi pravnu snagu posljednje odluke Valentina Inzka.
Nešto drugačije mišljenje ima profesor Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu i stručnjak za ustavno pravo Radomir Lukić. On objašnjava da termin nulifikacija znači poništenje, odnosno oduzimanje pravnog značaja nekom pravnom aktu od momenta njegovog nastanka i dovođenje do situacije kao da praktično nikada nije ni postojao.
-U BiH je taj problem mnogo složeniji. Kada se govori o nulifikaciji, tijelo federalne jedinice ne može izvršiti nulifikaciju pravnog akta saveznog tijela. On jedino može tražiti njegovo ukidanje ili poništenje od strane nadležnog tijela, a nadležno tijelo su ili zakonodavac, što je starije rješenje, ili Ustavni sud, što je novije rješenje. Međutim, kada je u pitanju BiH, kao pravni institut pojavljuje se visoki predstavnik koji očigledno sebe smatra nadležnim tijelom, tako da se plašim da dolazimo u stanje u kome je sila iznad prava – kaže Lukić.
