Uprkos raznim poteškoćama i ograničenjima, taj trend nastavljen je i tokom prošle godine, kada je 3489 osoba odjavilo boravak u BiH.
Čak 46% tih osoba mlađe je od 35 godina. Porazna je činjenica da bi taj broj u idućem periodu mogao dodatno rasti. I dalje je za većinu “obećana zemlja” Njemačka, u koju se sada, uz mlade, sprema sve veći broj stanovnika BiH srednje životne dobi, piše Večernji.hr.
Oni, kažu, odlaze po veću penziju.
“Ovdje u Hercegovini imamo obiteljski posao od kojeg možemo pristojno živjeti, međutim, planiramo poslovanje prebaciti na djecu, a ja i muž ćemo otići nekoliko godina raditi u Njemačku kako bismo sebi osigurali bolje mirovine”, izjavila je Ana kojoj je do ispunjenja uslova za odlazak u starosnu penziju ostalo petnaest godina.
U planu joj je u Njemačkoj raditi najmanje pet godina, koliko joj je dovoljno kako bi ostvarila njemačku minimalnu samostalnu penziju. Uz onu koju će primati zahvaljujući stečenom radnom stažu u Federaciji BiH, imat će, kaže, pristojna primanja za normalan život u trećoj životnoj dobi. Za to hoće li pronaći posao u Njemačkoj, ne strahuje jer, kaže, tko hoće raditi u toj zemlji, može i zaraditi.
“Imamo veliki broj prijatelja i sumještana koji su već otišli u Njemačku i snašli su se. Neki od njih otvorili su vlastite tvrtke i trebaju radnike”, govori Ana.
U prilog njezinim tvrdnjama idu i podaci Udruge njemačkih ugostitelja koja se nedavno požalila na nedostatak osoblja nakon ukidanja pandemijskih mjera i ponovnog otvaranja hotela i restorana, a Savezni zavod za zapošljavanje iznio je podatak da u ugostiteljskoj branši radi 14 posto manje osoba nego prije pandemije.
“Brojni hoteli i restorani žale se da im nedostaje osoblja”, rekla je Ingrid Hartges, direktorica DEHOGA-e, krovne udruge njemačkih hotelijera i ugostitelja.
Najviše nedostaje kuhara, sezonskih radnika iz inozemstva i studenata. Hartges je objasnila kako je velik broj pomoćnog osoblja, posebno studenata, tokom zatvaranja zbog pandemije pronašao novi posao.
“Oni koji su nekad radili kao konobari, prešli su, primjerice, u logističku branšu koja je doživjela procvat tijekom pandemije”, rekla je Hartges u razgovoru za medijsku grupu Redakcijska mreža Njemačke.
Dodala je kako su brojni sezonski radnici iz inozemstva koji su radili u njemačkim restoranima i hotelima radije otišli u Austriju i Švicarsku, gdje su hoteli i restorani otvoreni prije nego u Njemačkoj. To se, kako je rekla, odnosi i na njemačke sezonske radnike.
“Branši i zaposlenima potrebna je perspektiva”, rekla je i zatražila i porezno rasterećenje vlasnika hotela i restorana, što bi povećalo plate i privuklo dovoljno radnika. Kvalificirani kuhar u Baden-Württembergu, jednoj od bogatijih saveznih pokrajina, prosječno mjesečno zarađuje 2200 eura bruto.
