Dok traju fabricirane političke krize, stvarni problemi građana i dalje ostaju samo mrtvo slovo na papiru. Jedan od takvih primjera je povećanje dječjeg doplatka za socijalne kategorije u društvu. U Tuzlanskom kantonu od devet miliona maraka rebalansom proračuna za dječji doplatak je izdvojeno oko 100 tisuća maraka. Ovo u konačnici znači da će dodatak biti povećan od 5 do maksimalno 15 maraka po djetetu.
U prizemlju kuće socijalnog stanovanja u tuzlanskom naselju Solina živi Hava Levis sa troje djece. Dvoje djece pohađa osnovnu, a jedno srednju školu, a za njih Hava ukupno dobije 120 maraka dječijeg dodatka. Osim povremene socijalne pomoći, ona nema stalnih prihoda već, kako kaže, radi kod naroda za dnevnicu od 15 maraka ili obilazi kontejnere. Najavu povećanja dječijeg dodatka od 5 maraka ona smatra uvredljivom, piše BHRT.
„Da vam kažem iskreno meni to 5 KM, ili imala ili nemala, ništa ne znači. Jer ja imam troje djece, ja koja sam bolesna, vjerujte mi da ja ne mogu to da priuštim njima za pribor npr., ili sendvič, a kamoli da im dadnem na primjer patiku ili uzmem knjigu, da im uzmem odijelo ,da im kupim nekad nešto”, kaže Hava
Zašto je u sumi od 9 miliona maraka rebalansa kantonalnog budžeta izdvojeno tek 100.000 KM za povećanje dječijeg dodatka – od kantonalnog ministra finansija stigao je birokratski odgovor.
„Zahtjeva je bilo dosta iz svih resora, evo kao što ste vidjeli pobrojao sam da smo nastojali sve segmente i života i sve segmente resore da obezbijedimo kako bi ravnomjerno razvijali sve ove resore. Vjerovatno ćemo razmišljati i o narednim povećanjima za narednu godinu ,ali ovo je ono što smo mogli u ovome trenutku,“ stoi u odgovoru Vedrana Lakića, ministra finansija Tuzlanskog kantona.
Udruženje građana “Zemlja djece u BiH” godinama ukazuje na sramnu visinu dječijeg dodatka, njegovu neblagovremenu isplatu i neujednačenost na području Federacije. Povećanje dječijeg dodatka za 5 maraka, smatraju aktivisti ovog Udruženja, govori o socijalno krajnje neosjetljivoj vlasti.
“I ono za šta se mi zalažemo i zagovaramo cijelo vrijeme jeste da se dječiji dodatak izjednači na teritoriji cijele Federacije BiH, odnosno, da se isplaćuje iz jedinstvenog fonda i da se procentualno vezuje za prosjek federalne plaće, a ne kao što je do sad slučaj, da se reguliše na kantonalnim nivoima i da to ovisi o toj ekonomskoj moći kantona, pa imamo situaciju da se u nekim kantonima uopšte i ne plaća dječiji dodatak,“ smtra Sahiba Srna iz Udruženja građana “Zemlja djece u BiH” iz Tuzle.
Nacrt novog Zakona o zaštiti porodica sa djecom, Federalna Vlada usvojila je u julu 2018. godine. Javna rasprava o ovom Zakonu je završena u septembru prošle godine i od tada čeka da dodje na dnevni red federalnog Parlamenta. Pravo na dječiji dodatak ima oko 50.000 korisnika u Federaciji, a prema novom prijedlogu pravo na dječiji dodatak će imati djeca u domaćinstvima čiji prihod ne prelazi 20 posto prosječne plate. Prijedog je da visina dječijeg dodatka bude šest posto prosječne federalne plate, odnosno 50-ak maraka.
