Možda najveći problem u BiH je mentalitet koji je ne podrazumijeva kompromis – istakao je Johan Satler (Johann Sattler), šef delegacije EU i specijalni predstavnik u Bosni i Hercegovini, u Dnevniku D na Federalnoj Televiziji.
– Znači, ako ja nešto dobijem, svi ostali su na gubitku. I obratno. Takav jedan mentalitet gubi iz vida obične građane i mislim da je to, nažalost, ono sa čime smo suočeni i to definitivno treba mijenjati. Za kompromis uvijek trebaju dvije strane, da ne kažem više strana u BiH. Jednostrano djelovanje nikada nije dobro rješenje, pogotovo u BiH, tako da zaista morate težiti rješenjima – istakao je Satler.
Najveću cijenu plaćaju građani
Kaže da je cijela priča oko prenosa nadležnosti put za nigdje.
– Definitivno je nešto što mi kao EU ne želimo da vidimo zato što je ova zemlja podnijela zahtjev za članstvo. Treba raditi na stvaranju jednog ekonomskog prostora, a to su stvari koje se ne dešavaju i svakako se neće dešavati uspostavljanjem nekih novih agencija. U konačnici, najveću cijenu plaćaju sami građani. Kada se podvuče crta vidite da su građani ti koji će plaćati cijenu.
Kada je riječ o sankcijama EU kaže da još uvijek ima vremena da se dođe do kompromisa.
– Pozivam sve da se vrate u institucije, da razgovaraju, iznađu rješenja. Ovo nije nešto što je nemoguće riješiti. Ali moram reći da nemamo beskonačno vremena na raspolaganju, tako da mora postojati snažniji osjećaj žurnosti u smislu iznalaženja rješenja. Naravno, uvijek postoji mogućnost sankcija. Imate dobru jednu kutiju alata u kojoj imate i mrkve i štapa, a što se tiče EU mi imamo i jedno i drugo i to se uvijek može aktivirati. Ali to je krajnja mjera, ali i mjera ako se ne uspije doći do kompromisa.
Brisel i Sarajevo
Satler navodi da u Evropskoj uniji nikada ne postoji stopostotni kompromis.
– Imamo naravno zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, ali nemamo uvijek saglasnost svih 27 zemalja članica. Puno je to zemalja sa različitim nijansama, ali po nekim glavnim pitanjima i vodećim pravcima, uključujući i BiH, svih 27 zemalja želi da vidi da BiH postane članica.
Tu je mišljenje Evropske komisije od unazad dvije godine po zahtjevu za članstvo i to je pravac u kojem mi želimo da vidimo BiH. Naravno, bilo je i diskusije o tome kako da dođemo do rezultata koje želimo da vidimo. Ima jako puno izostanka jednog razumijevanja uopšte zbog situacije u BiH i jedne zabrinutosti.
Imamo i neke različite diskusije koje se vode i u Briselu i u Sarajevu, u različitim formatima i BiH je zaista jedna od vodećih tema. Nažalost udarna je tema iz potpuno pogrešnih razloga. Ja bih volio da BiH bude na naslovnicama zbog Lane Pudar i njenih sportskih uspjeha, zbog Edina Džeke i kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, zbog uspješnih biznisa.
Želimo da to budu priče zbog kojih je BiH u medijima, a ne zbog priče o sukobima, potencijalnom oružanom sukobu. Ja ne znam da to iko želi. Ni građani ove zemlje i stoga je važno da se političari zaista fokusiraju na ključne teme a to su zdravstvo, ekonomija i sve ono što građani žele.
Puna podrška Šmitu
Smatra da sankcije uvijek imaju i pozitivne i negativne strane, te da je bitno da one budu jasno ciljane na određene aktere, a ne kazna za cijelu zemlju, cijelo jedno društvo.
– Jako puno je rasprave na temu sankcija. Instrumente imamo na raspolaganju i samim tim vjerujemo da mogu imati svoje efekte, ali to je krajnja mjera.
Ističe da pozdravlja snažan angažman SAD-a i da to vidi kao dio zajedničkog aranžmana između EU i SAD-a.
– Prije dvije sedmice imali smo posjetu gospođe Angeline Ajhorst (Angelina Eichhorts) i gospodina Palmera vezano za izbornu reformu. Imamo gospodina Eskobara, naredne sedmice trebali bi komesara za evropsko susjedstvo, predstavnike Evropskog parlamenta koji također dolaze u BiH. Jako puno fokusa na BiH upravo i zbog kritičnosti cijene situacije ali to su aktivnosti koje se svakako nastavljaju i ja vjerujem da možemo naći rješenje za ove probleme koji postoje – rekao je Satler.
Kada je riječ o radu OHR-a i bonskim ovlaštenjima kaže da daje punu podršku Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt).
– Sa njegovim prethodnim iskustvom, profilom, sa zemljom iz koje dolazi mislim da je dobra stvar imati ga u BiH. Mi ga podržavamo u cjelosti. Baš jučer smo imali izjavu koja je izašla ispred svih kolega Vijeća za implementaciju mira i kojom je izraženo žaljenje što se gospodin Šmit nije mogao direktno obratiti Vijeću sigurnosti UN-a. Nadam se da će uskoro to moći u Njujorku, tako da našu punu podršku uživa. On je u BiH došao sa cijelim svojim setom ovlaštenja, uključujući bonske ovlasti.
Izborna reforma
Na pitanje koliko smo u ovom trenutku daleko od izborne reforme, Satler odgovara:
– Prije svega, glavni fokus je ova politička kriza, da se BiH odmakne od ovog ruba na kojem se našla. Ali, negdje se i slažem, nije to samo propuštena prilika da se naprave iskoraci u ustavnim i izbornim pitanjima,već generalno ući u naredni izborni ciklus sa postojećim standardima i propisima je mnogo više od te izgubljene prilike.
Rekao bih da, ako se ne usaglase izmjene, izbori će se održati i bilo kakav bojkot je neprihvatljiv, ali u svjetlu svega toga moram reći da jeste bilo napretka. Evropska unija sa svoje strane je podržavala i omogućavala ovaj proces, a proces ipak vode politički akteri u ovoj zemlji.
Oni su ti koji donose odluke u konačnici, a mi sa svoje strane samo nudimo pomoć i usluge jer naravno želimo i mi da se rješenja nađu. Svih pet do sada presuda Evropskog suda za ljudska prava su sada već postale i daleka prepreka za prave iskorake BiH. Govorim konkretno o diskriminaciji, o nemogućnosti građana ove zemlje da se kandiduju za najviše funkcije u ovoj zemlji. To je jedan dio.
Ali drugi dio izborne reforme podrazumijeva i cijeli ovaj paket unapređenja integriteta izbornog procesa. Dakle eliminacija korupcije iz izbornog sistema, osiguranje pravičnijeg, transparentnijeg sistema, postojanje pravila koja neće omogućiti da se dan uoči izbora mijenja sastav biračkih odbora, uvođenje elektroničkih sredstava koji će omogućiti adekvatno prebrojavanje glasova, itd. Sve su to stvari koje također ne treba zaboravljati. To je paket koji se sastoji od dva dijela – jedan dio je diskriminacija, a drugi je integritet i borba protiv korupcije.
Čović i Izetbegović imaju ulogu koju trebaju da odigraju
Ističe da utisak javnosti da se priča o izbornim reformama svodi na dva čovjeka ne odražava stvarnost ni na koji način.
– Mi zapravo imamo jako širok spektar sagovornika. Podsjetit ću da je prilikom posjete Ajhorst i Palmera održan cijeli niz sastanaka sa različitim akterima, svim predsjednicima političkih subjekata iz Federacije, parlamentarnim strankama, civilnim društvom, sa gospodom Sejdićem, Fincijem, Zornićem i svih drugih pet apelanata.
Zaista jednu široku debatu sa cijelim različitim nizom aktera. Moram pomenuti još jednu aktivnost. Mi smo također pokrenuli aktivnost skupštine građana. To je jedan dodatni element gdje mi zapravo želimo i građane da uključimo. Tražili smo naravno od Parlamentarne skupštine prvo da to urade, međutim nije bilo odgovora.
Tako da smo se odlučili na finansiranje tzv. skupštine građana. Nasumično je odabrano 57 građana koji će razgovarati o ustavnim i izbornim reformama. Razgovarat će sa stručnjacima, sa parlamentarnim strankama i onda međusobno u razgovoru iznalaziti rješenja. Izvještaj o njihovom radu će biti dostavljen Parlamentarnoj skupštini i svakako će postati dijelom rasprava. Razgovori jesu zaista mnogo, mnogo širi. prenosi “Avaz“.
Pojašnjava da Bakir Izetbegović i Dragan Čović imaju ulogu koju trebaju da odigraju.
– U konačnici, imaju sporazum iz Mostara koji je, prije svega, omogućio da se prvi put nakon 12 godina održe lokalni izbori u Mostaru. Drugi dio je podrazumijevao rad na izmjenama i dopunama Izbornog zakona i Ustava. Ali naravno da njih dvojica nisu dovoljna. Potrebna nam je natpolovična većina za izmjene i dopune Izbornog zakona, odnosno dvotrećinska, mnogo veća, za izmjenu Ustava.
Satler ističe da ne zna čime se uopšte mogu potkrijepiti tvrdnje da je na strani Dragana Čovića.
– Mislim da i ovaj razgovor pokazuje da je puno glasina i to zaista ne bi nigdje prošlo. Imali smo to i u prošlosti da predstavnici međunarodne zajednice se pogrešno prikazuju, pripisuje im se povezivanje sa jednim ili drugim taborom, što je naravno neprihvatljivo. Ono što ja mogu reći sa svoje strane je da sam ja tu i da 100 posto radim za jednu stranu, a to je strana građana BiH. To je jedina grupacija koja mene zanima i zbog toga sam i došao u BiH.
Otvoreni i iskreni razgovori
Kaže da ima jako puno političkih subjekata i političkih predstavnika koji se zalažu za evropsku BiH.
– Ako pogledate geografiju, historiju i mentalitet regiona, ovo jeste dio one temeljne Evrope, tako da to itekako jeste realno. Proces evropskih integracija je zaista sveobuhvatan proces, on jako duboko zadire. Mi jesmo napredovali, iako nisam zadovoljan napretkom, ali to ne znači da trebamo stajati. Idemo dalje i uključujemo što šire društvo.
Na pitanje da li Milorad Dodik u četiri oka kaže sve ono što izgovori pred javnosti i u medijima, odgovara:
– Naravno ne mogu govoriti o tome što se kaže na sastancima iza zatvorenih vrata, ali mogu potvrditi da imamo vrlo otvorene i vrlo iskrene razgovore. Ideja sveobuhvatnog prenošenja nadležnosti je put za nigdje i to mu vrlo jasno prenosimo.
U krajnjem slučaju mislim da apsolutno nije u interesu građana ove zemlje da se uopšte ide u tom smjeru. Naravno postoje i određene pritužbe sa druge strane. Pritužbe koje čujemo iz Banje Luke od Dodika i mislim da je sasvim uredu sjesti i razgovarati o tim pritužbama. S tim što ja mislim da to treba raditi bez prijetnji, na jedan iskren način i naravno uz spremnost svih strana da se u konačnici dođe do rješenja i kompromisa.
Nema razloga za strah od oružanog sukoba
Ističe da se moglo više uraditi u proteklim godinama.
– Nisam zadovoljan iskoracima. Bio je vrlo težak start. Vrlo brzo nakon mog dolaska došlo je do pandemije, ali i unatoč tome došli smo npr. do sporazuma o Mostaru. Iz toga crpim optimizam da možemo naći i druga rješenja. Ali unazad godinu i pol gotovo da nikakvog napretka nije bilo ni o jednom pitanju. I to mi je zaista jedno duboko razočaranje. –
– Nema razloga u ovom trenutku da se strepi od oružanog sukoba. Smatram zaista neodgovornim da bilo ko potiče takvu vrstu strahova – zaključio je Satler u intervjuu za FTV.
