Kako je potvrđeno, Nemačka je zatražila od evropske službe za spoljne poslove (EEAS) da izradi dokument sa prijedlozima o sankcijama protiv zvaničnika ovog entiteta.
O tom pitanju se raspravljalo na sastanku političkog i bezbjednosnog komiteta EU – na nivou ambasadora država članica EU koji je održan u srijedu, 17. novembra. Inicijativu, kako je potvrđeno, snažno podržava i isti dokument zvanično traži i Češka.
Međutim, više izvora RSE sa ovog sastanka je potvrdilo da je takva inicijativa naišla na oštri otpor Mađarske.
Podsjetimo, mađarski premijer Viktor Orban se 6. novembra sastao sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Miloradom Dodikom. Satali su se u, kako je navedeno, “prijateljskoj posjeti” organizovanoj u Laktašima, nekih dvestotinak kilometara sjeverno od glavnog grada Sarajeva, koji Orban nikada nije zvanično posjetio. prneosi “Novi“.
Da li je potreban konsenzus?
Inače, izrada papira o opcijama za sankcije koju treba da obavi EEAS je redovna procedura koja se mora ispoštovati kada se na nivou EU pokreće pitanje sankcija protiv jedne zemlje ili entiteta.
Priprema ovog papira u proceduralnom smislu ne zahtjeva jednoglasnost država članica EU. Međutim, kako su objasnili RSE-u diplomatski izvori, Evropska služba za spoljne poslove, radije bi imala podršku svih članica kako bi izašla sa dokumentom i prijedlozima. To je poželjno jer se smatra da, ako ne postoji saglasnost u ovoj početnoj fazi, onda je to već indikacija u kojem pravcu bi išla rasprava o sankcijama na višim nivoima EU, uključujući i ministre.
Odluka o sankcijama, podsjećamo, donosi se konsenzusom svih država članica EU.
Šta je prethodilo?
EU je još 21. marta 2011. godine usvojila okvir koji bi omogućio uvođenje restriktivnih mjera protiv određenih fizičkih i pravnih osoba čije aktivnosti narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine.
Predviđeno je da sankcijama budu obuhvaćene i osobe koje “ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju” ili podrivaju Dejtonsko-pariski opšti okvirni sporazum za mir i njegove anekse. Radi se načelno o praznoj listi u kojoj bi se dodavala imena, u slučaju da to odluči EU.
“Ako se usaglasimo, na prvom mjestu te liste će biti ime Milorada Dodika”, rekao je za RSE jedan visoki zvaničnik EU.
Na koga bi se sankcije odnosile?
Mada iz EU nema naznaka na koga bi se evenutalne sankcije mogle odnositi, njemačka inicijativa dolazi u trenutku nakon učestale retorike otcjepljenja lidera vodeće partije u Republici Srpskoj i člana Predsjedništva Milorada Dodika.
Dodik prijeti da će se povući iz institucija na državnom nivou, uključujući pravosuđe, vojsku i poresku administraciju. On je odbacio međunarodnu zabrinutost da bi takav plan mogao da izazove ponovni sukob u etnički podijeljenoj balkanskoj državi, u kojoj je prije 26 godina okončan rat u kom je stradalo blizu sto hiljada ljudi.
I državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država, Anothony Blinken je u utorak, 17. novembra priprijetio sankcijama onima koji pokušaju da se jednostrano povuku iz državnih institucija ili destabilizuju Dejtonski sporazum.
