Ove godine među učesnicima je i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Šefik Džaferović.
Program obilježavanja počeo je okupljanjem predstavnika braniteljskih udruga i državnog vrha ispred Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar, gdje je održan prigodni program pod nazivom “Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta”.
Dostojanstvena povorka krenula je ispred Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar, putem kojim su bježale izbjeglice 1991. godine. Put od 5,5 kilometara učesnici kolone trebali bi preći za oko dva sata. Kolona sjećanja put će završiti na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata gdje će se održati molitva za žrtve Vukovara koju će predvoditi monsinjor Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit.
Na groblju će učesnici Kolone sjećanja, među kojima i državni vrh, položiti vijence i cvijeće, a zatim će monsinjor Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, predvoditi svečanu euharistiju
Danas će biti održana i Svjetlosna rijeka sjećanja, odnosno bit će puštene svjetiljke Dunavom u spomen na ubijene i nestale branitelje Vukovara.
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje državni je blagdan koji se u Hrvatskoj obilježava 18. novembra u sjećanje na dan kada je 1991. godine slomljena odbrana grada Vukovara, počinjen pokolj u Škabrnji te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice.
Ovaj dan se obilježava u znak sjećanja na pad Vukovara 18. novembra 1991. godine pod kontrolu okupacionih snaga srpskih paravojnih formacija i tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA). Opsada i bitka za Vukovar trajala je tri mjeseca, od 24. augusta do 18. novembra 1991. godine. Grad, koji je do pada u ruke JNA pretvoren u ruševinu, branilo je blizu 1.800 pripadnika hrvatskih snaga. Linija odbrane bila je duga deset kilometara.
U bitkama je poginulo između 2.900 i 3.600 ljudi. Prema podacima vukovarske bolnice, stradala su 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske, a ranjeno je 1.219 osoba. Više od 22.000 prijeratnih stanovnika ostalo je bez domova i protjerano je.
Uz žrtvu Vukovara, obilježava se i sjećanje na pokolj 43 hrvatska civila u Škabrnji počinjenog istoga dana 1991. godine.
Vukovar je, sedam godina nakon pada, mirno reintegrisan. U gradu, u kojem je prije rata živjelo više od 44.000 stanovnika, sada ih je nešto više od 27.000.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu osudio je Mileta Mrkšića, jednog od zapovjednika jedinica JNA, na 20 godina zatvora zbog ubistava i mučenja, a Veselina Šljivančanina na deset godina zatvora zbog mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrba, dok je Miroslava Radića oslobodio optužbi.
Optužen je i uhapšen i Slavko Dokmanović, ratni predsjednik SO Vukovar, ali je prije izricanja presude 1998. godine počinio samoubistvo. Zločini u Vukovaru bili su dio optužnice i protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji nije dočekao presudu, jer je umro u pritvoru Haškog tribunala 2006. godine.
Vojislav Šešelj, vođa “Belih orlova“, oslobođen je pred MKSJ optužbi za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, između ostalog, i u sukobima u Vukovaru. prenosi “N1“.
