Objašnjava da li će građani plaćati 10 posto poreza na naslijeđenu nekretninu, šta je sa dividendom. Dotakao se i povećanja minimalne plaće u FBiH i kada će ona biti na snazi.
Možete li nam kazati da li je Vlada FBiH u parlamentarnu procedure uputila izmijenjene prijedloge Zakona o doprinosima i porezu na dohodak?
– Zakoni se od 2019. godine nalaze u Parlamentu Federacije BiH. Vlada Federacije BiH je od tada uputila samo nekoliko tehničkih izmjena, koje ne mijenjaju njihovu srž. Suština ovih zakona je rasterećenje privrede i smanjenje zbirne stope doprinosa s 41.5 posto na 32.5 posto što je nešto što poslodavci i javnost traže već godinama.
Mi trenutno imamo situaciju da su doprinosi veći od evropskog prosjeka što negativno utječe na plaće, te obeshrabruje investicije i novo zapošljavanje. Također, porez na dohodak se povećava s 10 na 13 posto, ali se zato povećava i neoporezivi dio s 300 KM na 800 KM čime želimo da zaštitimo radnike s najnižim primanjima. Dakle, ako zarađujete do 800 KM, nećete platiti niti jednu marku poreza na dohodak (do sada se plaćalo 50 KM).
Da li je tačno da se izmjenama uvodi porez na topli obrok od 13 posto, na regres za godišnji odmor od 13 posto, porez na troškove prijevoza od 13 posto, pa čak i pomoć poslodavca radniku na što će se plaćati porez od 13 posto?
– Istina je da će se u buduće oporezivati sve trenutno neoporezive naknade koje se isplaćuju u novcu (gotovini), poput toplog obroka, prijevoza i regresa, i na njih će se plaćati puni iznos doprinosa, ali će oni zato sada ulaziti i u penzijski osnov radnika. Ali zakonom je predviđeno da će ishranu moći organizirati poslodavac u svojim prostorijama ili je dobavljati, i to nije oporezivo do 4,5 KM po obroku. Isto se odnosi i na prijevoz. S druge strane, ukoliko poslodavac zadrži plaćanje toplog obroka i prijevoza, pošto je to oporezivo, sada to ulazi u penzioni osnov radnika.
Mi smo trenutno jedina država u Evropi gdje još uvijek postoje neoporezive naknade i to pitanje konačno želimo da riješimo, što će pojednostaviti čitav sistem i povećati transparentnost. Međutim, najvažnije što ljudi trebaju da znaju jeste da će uštede zbog prethodno pomenutog smanjenja zbirne stope doprinosa biti i više nego dovoljne kako bi se radnicima nadoknadio bilo kakav gubitak zbog oporezivanja toplog obroka, prijevoza i regresa. Ne samo to, ostat će dovoljno prostora da se svima povećaju plate i zbog toga u konačnici i donosimo ove zakone. Prema našim kalkulacijama, godišnje rasterećenje privrede bi trebalo biti između 400 i 500 miliona KM i stvorit će prostor za nove investicije, radna mjesta i realni rast plata.
Da li je tačno da se izmjenama uvodi da stanovnik Federacije plaća 10 posto poreza na prodaju nekretnine, ali i 10 posto poreza na naslijeđenu nekretninu, te nekretninu koju su dobili kao poklon. Tačnije, ukoliko neko naslijedi nekretninu od 100.000 KM, da plaća porez 10.000 KM?
– Nije tačno. Porez na naslijeđenu i poklonjenu nekretninu regulisan je već kantonalnim propisima i Federacija BiH za to nema nadležnosti. Oko ovog pitanja se nažalost digla bespotrebna prašina.
Je li istina da se izmjenama zakona predviđa 10 posto kamate na oročenu ili rentnu štednju, kao i 10 posto poreza na udjele u vlasništvu društava, dionica i vrijednosnih papira kao i investicijskih fondova?
– Jednostavno nije tačno da se predviđa porez na bilo kakvu štednju ili na kamatu po osnovu štednje i to vrlo jasno stoji u zakonu. Dalje, prijedlogom zakona jeste predviđeno oporezivanje ulaganja u kapital, tj. porez na dividendu koja se vlasnicima isplaćuje iz profita preduzeća. Mi smo jedina na svijetu teritorija gdje se vlasnici preduzeća ne oporezuju prilikom isplate iz profita preduzeća. Osim toga, i to se uklapa u osnovnu intenciju ovog zakona da se smanji porezno opterećenje za niža primanja, a poveća poresko opterećenje na visoka primanja.
Zamolili bismo Vas da nam pojasnite šta je svrha minimalne plaće u FBiH?
– Minimalna plaća je uvijek bila kako socijalno tako i ekonomsko pitanje. Historijski njen cilj je bio da radnike zaštiti od neprimjereno niske plate, omogući im pristojan život, te smanji siromaštvo i nejednakost u društvu. S druge strane, ukoliko njeno povećanje bude naglo i prekomjerno, može imati izrazito negativne posljedice, uključujući nezaposlenost upravo onih ljudi kojima se nastoji pomoći kao što su mladi i radnici s najmanjim vještinama. Stoga je bitno naći odgovaran balans između ovih pitanja.
Ukoliko Vlada FBiH donese uredbu o minimalnoj plaći, kada će ta uredba stupiti na snagu i da li ostajete pri tome da se minimalna plaća poveća najviše za 35 posto, odnosno, nekih 142 KM?
– Naš cilj je da nova minimalna plaća stupi na snagu od početka iduće godine i stojim pri tome da bi povećanje trebalo iznositi 35 posto, ili oko 150 KM. Ukoliko se usvoje novi fiskalni zakoni, otvorio bi se prostor i za njeno dodatno povećanje.
