Piše: Fahrudin Vojić
Nedostupnost vakcina za različite bolesti i učestala pojava njihove nabavke u privatnoj režiji, samo su neki od problema s kojima se suočava zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju zaštita građana od različitih bolesti. Tokom proteklih godina često smo bili u prilici slušati o tome kako nema vakcina protiv tetanusa, varičela, papiloma virusa ili nekih drugih bolesti koje se mogu spriječiti pravovremenom imunizacijom. Vakcinacija ima ključni značaj u zaštiti osoba koje su osjetljive na određene tipove bolesti.
U Bosni i Hercegovini je dostupno 10 vakcina u obaveznom programu imunizacije koji je utemeljen i zasniva se na Zakonu o zdravstvenoj zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i odatle proizlazi Pravilnik o imunizaciji i Naredba o imunizaciji. U Programu za imunizaciju nalazi se 10 antitijela ili 10 vakcina protiv zaraznih bolesti kao što su tuberkuloza, hepatitis B, vakcina protiv dječje paralize, difterije, tetanusa, velikog kašlja, vakcina protiv morbila tj. rubeole, parotitisa kao i vakcina protiv hemofilusa i influense.
To je u Bosni i Hercegovini obavezni program koji sadrži navedene vakcine. U nekim stranim zemljama su ti programi drukčiji i mnogo širi, a obuhvataju mnogo veći broj vakcina.
Program imunizacije od velike koristi
“U Sjedinjenim Američkim Državama i nekim drugim zemljama u svijetu, programi imunizacije su brojniji i bogatiji vakcinama protiv raznih drugih zaraznih bolesti. U Bosni i Hercegovini su, pored nabrojanih vakcina, dostupne i male količine vakcina protiv bakterija peneumokoka i meningokoka koje se daju po indikacijama, ali koje ne spadaju u obavezni program imunizacije. Od velike je koristi program imunizacije koji štiti od više zaraznih bolesti kojeg imaju zemlje u okruženju, zapadnoevropske zemlje i brojne druge zemlje u svijetu u preporučenom programu imunizacije”, pojašnjava prim. dr. Amra Junuzović Kaljić, pedijatrica i predsjedavajuća Stručnog savjetodavnog tijela za imunizaciju Federacije BiH.
Dodaje, kao primjer, da je u pojedinim pokrajinama Savezne Republike Njemačke osnovni program imunizacije isti, ali postoje preporučene vakcine koje su drugačije i postoji određeni broj vakcina koje su registrirane kao preporučene.
“Tu prvenstveno mislim na vakcine protiv pneumokoka, beningokoka, rota virusa, varičela itd. Veliki značaj ima i vakcina protiv humanog papiloma virusa (HPV), koja je prevencija karcinomu grlića maternice. To su vakcine koje su u brojnim zemljama dostupne i registrirane u obaveznim programima imunizacije, dok u Sjedinjenim Američkim Državama dodatno imaju i hepatitis A, B i C”.
Imunizacija najbolja prevencija
Ističe da je veoma značajno da svaka zemlja napreduje u tom dijelu obogaćivanja programa imunizacije jer to ujedno znači zaštitu za veći broj zaraznih bolesti.
“To podrazumijeva jednu snažnu prevenciju protiv zaraznih bolesti kada govorimo o imunizaciji kao najjačem preventivnom programu koji postoji u medicini”.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije imunizacija na globalnom nivou godišnje spasi 2-3 miliona života. To su neumoljivi statistički podaci koji govore koliko je značajno imunizirati djecu, zaštititi ih, imati dobar procenat imunizirane djece koji se kreće od 90 do 95 posto i to je suština kolektivnog imuniteta koji štiti i one koji nisu u stanju da prime tu vakcinu iz nekih zdravstvenih razloga.
“Jedno imunizirano dijete štiti i svoju trudnu majku koja je kod kuće. Kod nas postoji realna potreba za proširenjem programa imunizacije uvođenjem i drugih vakcina u obavezni program imunizacije. Vakcina je stanovništvu dostupna na način da se registrira u Federaciji BiH i da se uvede u sistem imunizacije jer je to zakonom definiran proces. Kao primjer možemo navesti humani papiloma virus (HPV) i imunizaciji protiv istog, neki od naših sugrađana odlučuju se na odlazak u susjedne države kako bi njihova djeca tu vakcinu dobila”, kaže Junuzović Kaljić.
Odobrenja daju entitetska ministarstva
A koje su sve vakcine dostupne građanima Bosne i Hercegovine, upitali smo Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH. Kao odgovor smo dobili spisak vakcina koje imaju važeću dozvolu za stavljanje u promet ili kako to u Agenciji kažu – one koje su registrovane. Radi se o spisku koji je izvučen iz spiska svih lijekova koji su registrovani i koji je javno dostupan ovdje.
Na spisku se nalaze sve prethodno nabrojane vakcine. Dakle, sve su odobrene od Agencije za lijekove i medicinsku sredstva BiH. Međutim, dozvole za stavljanje u promet i dostupnost navedenih vakcina su dvije različite priče. Da li su trenutno u Bosni i Hercegovini sve one dostupne građanima koji žele da se njima vakcinišu ili pak žele svoju djecu imunizirati, nismo uspjeli pronaći odgovor na to pitanje.
Iz Agencije su pojasnili da čak i neposjedovanje njihovog odobrenja, nije prepreka za nabavku potrebnih lijekova, kao i vakcina.
“Lijekovi koji nemaju važeću dozvolu za stavljanje u promet, a neophodni su u liječenju jednog ili više pacijenata, mogu biti uvezeni na osnovu odobrenja entitetskih ministarstava nadležnih za poslove zdravlja, odnosno Odjela za zdravstvo Brčko Distrikta na zahtjev veleprometnika”.
Izvještaji o realizovanom uvozu lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet u BiH su opširni a dostupni su na ovom linku.
Odobreno ne znači i dostupno
Na osnovu toga se može konstatirati da odobreno ne znači i dostupno za građane. Da li je problem u dobavljačima ili nadležnima u zdravstvu koji su u obavezi da redovno prate i osluškuju potrebe pacijenata, te u skladu s istima pravovremeno nabavljaju lijekove, u ovom slučaju vakcine, nismo uspjeli dokučiti.
Međutim, sa sigurnošću se može ustvrditi da, što se tiče imunizacije koja je najbolja preventiva različitim bolestima, država i njen zdravstveni sistem bi se trebali ozbiljnije pozabaviti ovom vrlo važnom tematikom.
“Svaka zemlja treba da planira svoje programe imunizacije i da ih proširuje po postojećim propisima što je, naravno, proces. Prvo morate educirati stanovništvo o efikasnosti vakcina, zatim ih obavijestiti i upoznati sa rasporedom vakcinacije itd. Preporučeno je ono što je medicinski potpuno opravdano i sa stanovišta zaštite zdravlja djece, a primarno pravo djeteta je pravo na zdravlje. Na nama je da im to pružimo kao kanton, entitet i država”, poručuje na kraju Junuzović Kaljić, prenosi AJB.
