Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.
Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Daytonskog sporazuma – predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu.
Ubijeno 100.000 ljudi
Sve tri države nastale su raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Kada su se početkom novembra 1995. godine lideri Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske okupili u Daytonu, u američkoj državi Ohio, rat u BiH bio je duboko ušao u četvrtu godinu.
Oko 100.000 ljudi je ubijeno, srpske i srbijanske snage su počinile genocid u Srebrenici, a glavni grad Sarajevo držale pod opsadom.
Sporazumom je potvrđena nezavisnost BiH, ali je zemlja podijeljena na dva entiteta – što i danas stvara probleme u funkcioniranju.
Sukobi su 1995. morali biti prekinuti, a garant mira bio je NATO koji je u BiH rasporedio oko 60.000 trupa.
Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u jest jedan od najvažnijih integrativnih procesa Bosne i Hercegovine. Uz pristupanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, ovo je jedan od prioritetnijih ciljeva vanjske politike naše zemlje.
Proces pristupanja najvećem vojnom savezu je proces koji Bosna i Hercegovina vodi još od 2006. i potpisivanja Partnerstva za mir.
Nakon brojnih neuspjelih pokušaja pregovora, Sjedinjene Države su zadatak povjerile diplomati Richardu Holbrookeu koji je tri strane doveo u Dayton i dogovorio mir.
Među Holbrookeovim saradnicima bio je James Pardew, kao predstavnik američkog sekretara odbrane. U pregovarački tim je ušao nakon što su njegov prethodnik i još dva člana tima u augustu 1995. poginuli u saobraćajnoj nesreći na planini Igman prilikom putovanja u Sarajevo. prenosi radiosarajevo
Za Daytonski sporazum se često žargonski kaže da predstavlja “luđačku košulju” Bosne i Hercegovine, s obzirom na brojne okove koje je donio specifičnim administrativnim uređenjem.
Da Dayton nije savršen odmah nakon potpisivanja je naglašavao i prvi predsjednik Predsjedništva naše zemlje Alija Izetbegović.
“I kažem svom narodu: ovo možda nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji poput ove, a u svijetu kakav jeste, bolji mir nije moguće postići. Bog nam je svjedok da smo učinili sve što je u našoj moći da smanjimo nivo nepravde za našu zemlju i naš narod”, kazao je Izetbegović.
Nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i ministar vanjskih poslova RBiH u ratnom periodu Haris Silajdžić bio je i član delegacije Bosne i Hercegovine u pregovorima za Daytonski mirovni sporazum.
Ranije je izjavio da je Daytonski mirovni sporazum kreiran simbolično u Bosni Hercegovini, ali kroz naoružanje, vojnike, tenkove…
“Kada smo primljeni u UN 22. maja 1992. godine, to je bila naša posljednja prilika da rat bude prepoznat kao agresija na državu, a ne samo na teritoriju. Dobro je pa smo u tome i uspjeli“, naglasio je tada Silajdžić.
Daytonski sporazum je donio mir, ali brojni problemi su ostali neriješeni. Komplikovana teritorijalna i politička struktura otežavaju efikasno upravljanje, a veća pažnja je posvećena zaštiti etničkih grupa nego individualnih građanskih prava. Mnogi ratni zločinci ostali su nekažnjeni, a zemljom od sporazuma uglavnom upravljaju iste, nacionalne, stranke.
U bh. entitetu RS, u skladu sa entitetskim zakonom o praznicima, današnji dan, 21. novembar, obilježava se kao Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
U Federaciji BiH za četiri dana je – 25. novembra, neradnim danom će biti obilježen Dan državnosti BiH.
Radi se o datumu kad je na zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Mrkonjić-Gradu potvrđena državnost BiH u okviru granica tadašnje Jugoslavije.
Prava borba za normalniju državu i pravednije društvo traje i danas. Posljednjih mjeseci BiH se suočava s mnogo unutrašnjih opstrukcija, čak i u vezi s bazičnim stvarima.
Dodik najavio odcjepljenje RS
U prvom redu mislimo na člana Predsjedništva Milorada Dodika, koji svojim potezima dovodi BiH u stanje da smo tek na početku, u 1995. godini.
Rat u Bosni i Hercegovini je završen prije 26 godina. Sada se upozorava da bi ponovo mogao da izbije, a sredinom oktobra Dodik je najavio odcjepljenje RS i osnivanje vlastite vojske, policije, tajne službe…
I nisu samo problem nacionalističke vođe poput Dodika. Odgovornost snosi i Europska unija. Ona je u velikoj mjeri izgubila interesovanje za našu zemlju i danas očito nema ni političku volju ni strategiju kako bi pokrenula ozbiljnu politiku prema Bosni.
Europa i Sjedinjene Američke Države su do sada imale mogućnost da Dodika u svakom trenutku postave granice. Ali, to se nije dogodilo, oni su ga pustili.
Dokle? Vidjet ćemo…
Palmer: Za BiH su ključne reforme
Specijalni američki predstavnik za Zapadni Balkan Matthew Palmer, kaže da su za BiH ključne reforme i da sistem mora biti funkcionalniji, sposobniji za obezbjeđivanje roba i usluga građanima, te da mora vlast držati odgovornom.
„Oni koji su na pozicijama moći i odgovornosti moraju biti odgovorni za svoje postupke. Sistem, država i institucije BiH moraju raditi za sve“, kazao je Palmer.
