elikom broju žrtava ratnih zločina, bivših logoraša, žrtava torture, seksualnog nasilja u ratu i porodica nestalih i ubijenih lica, prijeti se oduzimanjem imovine ukoliko nemaju sredstava da plate troškove postupka entitetima koje su tužili. Oni su u protekloj deceniji pokretali parnične postupke protiv entiteta, koje smatraju odgovornim za stradanja koja su pretrpjeli, a ponekad dodatno i protiv države BiH. Međutim, njihovi tužbeni zahtjevi su odbijeni primjenom zastarnih rokova. Kao rezultat odbijanja tužbenih zahtjeva, oni su dodatno bili obavezani da plate veoma visoke troškove postupka entitetima koje su tužili.
„U posljednjih nekoliko sedmica se intenzivirala procedura prinudne naplate, imamo sve više poziva žrtava ratnih zločina koje nam se obraćaju za pomoć. Prije mjesec dana, Evropska komisija je u svom izvještaju koji se tiče napretka BiH u procesu Evropskih integracija, izdala preporuku entitetima da razmotre opciju odustajanja od potraživanja ovih troškova od strane žrtava“, ističe Adrijana Hanušić-Bećirović, viša pravna savjetnica u TRIAL International. Kako saznaje ova organizacija, nekim žrtvama koje nisu mogle platiti ove troškove je već oduzeta pokretna imovina, što uključuje vozila i kućanske aparate dok se nekima svakog mjeseca oduzima dio primanja poput penzija ili invalidnina. Dio njih se obratio i humanitarnim organizacijama za pomoć. Federalno pravobranilaštvo je 2018. godine odustalo od potraživanja troškova, nakon što je Ustavni sud BiH usvojio odluku u kojoj je utvrdio da je žrtvi ratnog zločina u ovakvoj situaciji povrijeđeno pravo na imovinu, kao i pravo na pristup sudu. Pravobranilaštvo BiH je također odustalo od potraživanja troškova, a ovakva praksa se još uvijek dešava isključivo u odnosu na troškove postupka Republike Srpske.
Naplate troškova postupka mogu aktivirati sjećanja na originalnu traumu i pokrenuti niz simptoma koji su i dalje prisutni. „Prinudne naplate predstavljaju direktan udar na egzistenciju preživjelih i asociraju na gubitak, a često i jeste prijetnja vlastitom opstanku, jer mnogi od njih žive na granici siromaštva. Ovakvim postupcima žrtve rata se dodatno stigmatiziraju i viktimiziraju i to od strane legitimnih predstavnika vrhovne vlasti kao što je sud“, navodi psiholog Elmir Ibralić ispred Udruženja građana Vive Žene.
Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, koji je objavila Evropska komisija u oktobru ove godine, ukazuje na potrebu hitnog rješavanja ovog problema, pozivajući entitetske vlade da odustanu od potraživanja troškova parničnog postupka od žrtava ratnih zločina.
