– To su socijalne teme koje svjedoče o vremenu u kojem sam živio. To su dokumenti koji će vjerojatno tek mojim nestankom dalje živjeti, ostati kao nešto što je bilo s nekim predznakom da nisam pisao o ljudima kakvi oni jesu, nego kakvi bi trebali biti. Nažalost, nisu me poslušali zato imamo stanje ovakvo – naglasio je u razgovoru za Fenu Pejaković.
Tom knjigom i drugim svojim djelima ukazuje, kako kaže, i na akademsku šutnju ovih prostora, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego kao regionalni problem.
– Čekao sam da se pojavi neko od tih, mnogo pametnijih od mene, ljudi da malo razgrne stanje i eventualno objave neka djela. Oni to nisu uradili zato što se uglavnom bave posljedicama, niko od njih se nije bavio uzrocima. A ja upravo to radim, od prvoga dana. Samo uzrocima, onda su normalne posljedice koje imamo kao što se i ovaj dejtonski nesporazum može tretirati kao uzrok svih posljedica koje će se kasnije desiti pa ćemo shvatiti da je ono što se događalo između 1992. do 1995. godine ‘mila majka’ u odnosu šta se događalo od 1995. do današnjeg dana. Tu je, rekao bih, mogući kvalitet svih mojih djela pogotovo ovog posljednjeg koje se zove ‘Dejtonski nesporazum’ – naglasio je.
I kako je u knjizi ‘Dejtonski nesporazum’ napisao Pejaković ‘Nemam više vremena da čekam nikoga i zato pišem’.
– Meni se pružila ta prilika davne 1975. godine, kad sam napisao ‘On meni nema Bosne’. Ja tu temu ne popuštam do danas. I dok god udišem ovaj zrak bosanski, ja ću se za Bosnu boriti svojim djelima jer je volim i za inat svima onima koji je pokušavaju rušiti!- napisao je u knjizi ‘Dejtonski nesporazum’, koja je objavljena u izdanju Art Rabic, a promovirana na Zimskom salonu knjige.
Kaže da je prvobitno bilo više prijedloga za naslov te knjige, ali je na kraju ostao ‘Dejtonski nesporazum’ o čemu, kako je kazao, govori u uvodu.
– Dalje govorim o posljedicama koje je uzročio taj dejtonski nesporazum odnosno sporazum, a to su prije svega oni ljudi koji su ugradili svoj trud, umijeće i ljubav u temelje ovoga grada (Sarajeva) – kazao je.
Upitan za budućnost Bosne i Hercegovine, Pejaković kaže da ‘država ovako koncipirana, s ovakvim antagonizmom ne može postojati’.
– Ona može samo postojati kao zemlja, to je već nešto drugo. Zemlja ima svog gruntovnog vlasnika (jedan kroz jedan), a oni se danas upravo oko toga batrgaju – kazao je, piše Fena.
Josip Pejaković rođen je u Travniku, u Sarajevu je studirao i diplomirao glumu. Bio je u stalnom angažmanu u Narodnom pozorištu Sarajevo od 1970. do 2013. godine. Nakon toga odlazi u mirovinu, u statusu prvaka Drame. U karijeri je odigrao mnogo glavnih, zahtjevnih i kompleksnih uloga u pozorištu, na filmu i televiziji te osvojio značajne nagrade i priznanja. Autor je dvanaest monodrama među kojima ‘Oj živote’ i ‘On meni nema Bosne’. Napisao je filmske scenarije, dokumentarnu televizijsku seriju od 335 epizoda ‘U ime naroda’.
