Bonske ovlasti nisu samo za smjenjivanje političara, kao što je upravo i moj prethodnik pokazao, one mogu da se koriste i za donošenje zakona, rekao jevisoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt).
On je gostujući na N1 televiziji naglasio da se efikasnost instrumenata nekada sastoji od toga da se ne najavljuje svaki korak koji će se poduzeti i da ne želi da se u BiH sada samo bave pitanjem kada će se primijeniti te ovlasti.
– U demokratskom ponašanju ima i drugih aktivnosti. Evo, Ustavni sud – ja vidim napad na nezavisnost pravosuđa i vrlo je važno da se to zajedno rješava. Međunarodna zajednica je vrlo jasno odbacila ideje o tome da strane sudije ne budu dio Ustavnog suda. Mi ćemo voditi računa da ostane na tome, a prednost je u tome da oko BiH niko nije zainteresiran za to da se konflikt zaoštrava i da dođe do raspada države – naglasio je Šmit.
Naveo je da smatra da ima podršku Međunarodne zajednice za bonske ovlasti, a zbog toga je i bio u glavnim gradovima raznih zemalja.
Pragmatični Nijemac
– Nisam bio u Tokiju i Moskvi još uvijek, ali u svim drugim glavnim gradovima zemalja koje su u Upravnom odboru PIC-a sam bio i dogovarao se sa ljudima i posljednja sjednica PIC-a koju smo imali nedavno je donijela vrlo dobre zaključke – istakao je on.
Dodao je i to da ponekad ne shvata o čemu je riječ i šta se uopšte traži.
– S jedne strane kažu mirno razilaženje, pa onda kažu originalni Dejton. Pa onda neko govori tamo da neko majorizira nekoga, a ja sam znate pragmatični Nijemac. Hajde da sjednemo, a ne da govorimo o drugom uvijek, nego hajde da kažemo jedni drugima šta ustvari ko hoće. Kakve i koje regulative možda ne funkcioniraju i koje možda treba da se poboljšaju, ali “toprediranje” Dejtonskog sporazuma na taj način da ga se želi uništiti, poništiti, sa svim posljedicama, to se ne može gledati. Mi imamo situacije u kojima se može razgovarati o mnogim stvarima, imamo mogućnost donošenja zakona, ali se mora razumjeti i u Banjoj Luci da ako se dogovori zajedno o nečemu, a onda više ne želim ono o čemu sam se dogovorio, onda mi je potreban i onaj drugi s kojim sam se o tome dogovorio da s njim razgovaram na koji način bih napravio nešto novo – rekao je Šmit.
Istakao je da je protivljenje njegovom imenovanju bez osnove te da su, pravno gledano, svi njegovi prethodnici imenovani na isti način.
– Rad PIC-a i donošenje odluka su neupitni. Ranije je Rusija učestvovala u tome i čini mi se da je ovo taktička situacija. Kada je riječ o meni lično, Moskva me ne napada direktno, nego moju funkciju, ali mislim da se i o ovome može razgovarati. Međunarodna zajednica, s izuzetkom Rusije, nastupa jedinstveno – rekao je.
Na pitanje da li će ići u Moskvu, Šmit kaže:
– A što se tiče Milorada Dodika, poručio sam mu, susrest ću se s njim ako treba i na Fiđiju, ali neće dobiti nikakav poseban tretman kao partner u razgovoru. Nije preporučljivo da se sve vrti oko njega. Dodik nije jedina osoba koja zastupa nekoga. Ja njega kao predstavnika političkog respektujem, ali očekujem reciprocitet – istakao je visoki predstavnik u BiH.
Hajmo biti praktični
Šmit se dotakao i najava o ukidanju Suda i Tužilaštva, zabrane djelovanja SIPA-e, OSA-e, oduzimanje nadležnosti UIO, OS BiH…
– Interpretacija Dejtonskog sporazuma je u mojoj nadležnosti, zato sam Parlamentu BiH rekao i to da Zakon o negiranju genocida važi na teritoriji cijele BiH. Onaj ko zna čitati, on je to razumio. Što se tiče Agencije za lijekove, ja sam bio u Banjoj Luci u posjeti toj instituciji, pozvao sam parlamentarce kod glasanja koje je bilo vrlo “knap” da ne glasaju za ukidanje i tačno je da ovo nije samo pitanje da li će se jednostrano donositi odluke i njima poništavati one odluke koje su donesene na osnovu Dejtona. Hajmo biti praktični, može li mi neko objasniti šta to treba značiti? Kada je riječ o Agenciji za lijekove, pa ne prodaju se bombone, nego je riječ o lijekovima koje treba da troše ljudi i tu je potrebna ogromna tehnika, to je ogroman posao i šta ako neko u Republici Srpskoj to drugačije tretira? Je li se to infarkt tamo može tretirati drugačije nego u Federaciji BiH? Takvo ponašanje se samo po sebi objašnjava i pokazuje kao suvišno i zbog toga sigurno nisam spreman prihvatiti takve stvari – kazao je Šmit.
Naglasio je da je Dejtonski sporazum konstruktivan.
– Kod nekih političara očito vlada nesporazum, naročito u Republici Srpskoj. Ovaj Sporazum traži da se konstruktivno razgovara ne samo u Banjoj Luci nego i u drugom dijelu zemlje, zahtjeva također da se stvari konstantno korigiraju. Naravno da ne mogu prihvatiti da se zakoni koje su napravili moji prethodnici ne primjenjuju – rekao je.
A Miloradu Dodiku su sporni zakoni koji su ranije usvojeni u Parlamentu BIH uz, između ostalog i glasovima njegovog SNSD-a.
– Da, upravo tako, i to je ključno, sve je doneseno u Parlamentu i o tome se mora razgovarati. Ja sam inače ubijeđen u to da će se i kada je riječ o NSRS dosta stvari ipak razvijati u sasvim drugom smjeru. I sami ste spomenuli, vladajuća koalicija je imala jako knap većinu prilikom glasanja a to znači da se svijest mijenja, da se sami tjeraju u ćorsokak i mislim da su već toga svjesni mnogi i zato se sada uvodi ta priča od šest mjeseci. Helmut Kohl je uvijek govorio hajdemo prvo pogledati kakvi su nam termini, ako dodam svemu ovome još šest mjeseci onda ću biti negdje na sredini 2022. malo prije izbora, a onda kompletna situacija postaje malo teža. Upravo kada je predizborna kampanja uvijek su žustre diskusije, pa hajde zbog toga da narednih sedmica, narednih mjeseci bavimo ovim temama – istakao je Šmit.
Ko će vraćati novac
Visoki predstavnik u BiH kontinuirano poziva sve u BiH na dijalog, te je rekao da je, i kroz diskusije sa građanima, ne samo političarima, ustanovio da oni imaju sasvim druge brige od ovog hodanja po jajima koje imamo u političkim diskusijama.
– Oko 900 hiljada ljudi u BiH, ako mjerimo po evropskim standardima, žive na rubu siromaštva, broj nezaposlenih je preko 30 posto, neto plaća je oko 500 eura, a prosječna penzija je malo više od 200 eura, pa to su pitanja o kojim se u BiH mora govoriti a ne treba li nam neka nova agencija za lijekove. U posljednjih osam godina oko pola miliona ljudi je otišlo iz BiH – rekao je, između ostalog Kristijan Šmit.
Dodao je da bosanskohercegovački entitet Republika Srpska ima kredite i da je finansijska situacija jako loša.
– Ljudi jednostavno odu u London na berzu i posude novac, ko će to vraćati, kako će to ići, ta se pitanja moraju razmatrati – rekao je Šmit.
Istakao je i da BiH internacionalno nije dosta poznata te da on pokušava tu nešto da učini i promijeni to.
– Neki imaju ideju da je situacija sada kao devedesetih godina, ja ne mislim da je to tako, ne mislim da smo mi u ratnoj opasnosti. Opasnost od nestabilnosti postoji ali nju sama BiH pravi, ona nije unesena izvana u BiH – rekao je. prneosi “Avaz“.
