Bosna i Hercegovina ulazi u neizvjesnu godinu po pitanju snabdijevanja električnom energijom. Krajem godine, cijene struje krenule su “nebu pod oblake”, te je posebnim zakonom morao intervenirati i Dom naroda Parlamenta FBiH kako bi se ograničio rast cijena struje.
Projekat Gejtsa i Bafeta
Dugoročni je problem i što se od BiH zahtijeva zatvaranje termoelektrana.
Stručnjaci su istakli da je neminovno zatvaranje termoelektrana u Bosni i Hercegovini, kao i to da je neminovno dugoročno poskupljenje struje. Evropska unija odlučila je da oporezuje proizvode nastale u inostranstvu, a čijom se proizvodnjom emituje ugljendioksid (CO2). Između ostalog, kao takve proizvode su navedeni oni od željeza, aluminija i struje. Ova odluka trebala bi na snazi biti od 1. januara 2026. S obzirom da BiH veći dio svoje eletkrične energije dobija upravo na osnovu termoelektrana, ovo predstavlja jedan od gorućih problema za našu zemlju u vremenima koja predstoje.
Sada, sve veći broj stručnjaka smatra da jedno od rješenja za očišćenje planete i budućnost snanbijevanja električnom energijom leži u nuklearnim elektranama. U nuklearne elektrane kao način spašavanja planete uzda se i milijarder Bil Gejts (Bill Gates). Američki milijarderi Bil Gejts i Voren Bafet (Warren Buffet) još su jednom udružili snage, ovoga puta u području energetike. Njihove firme TerraPower, koju financira Gejets, te PacifiCorp u vlasništvu Bafeta, objavile su ove godine kako će zajedno pokrenuti demo projekt izgradnje novog nuklearnog reaktora u američkoj saveznoj državi Vajoming (Wyoming). Reaktor će biti izgrađen u sklopu jedne napuštene termoelektrane na ugljen, a trebao bi poslužiti kao dokaz koncepta nove tehnologije nuklearnih elektrana.
Bosanski vizionar
No, zanimljivo kako je ideju da gradi nuklearne elektrane, i to baš u Bosni i Hercegovini, još prije gotovo pola stoljeća imao Emerik Blum, čuveni tvorac i direktor Energoinvesta i jedan od najvećih bh. privrednika ikad.
Blum o budućnosti nije prestajao razmišljati ni onda kada mu je bilo najteže. Na to je ukazao i jedan od njegovih saradnika Žarko Primorac, koji ga je posjetio u fojničkom lječilištu. Tada su razgovarali o gradnji nuklearne elektrane u Goraždu.
– Počeli smo priču o gradnji nuklearne elektrane u Bosni. Njemu je to bila posebno draga tema. Zagovarao je ideju i spremao dokumentaciju za gradnju nuklearne elektrane. Govorilo se o lokaciji na Drini, negdje oko Goražda (…) Očigledno ga je nuklearka jako zanimala. U njoj je vidio ne samo novi izvor energije za rastuću industriju Bosne i Hercegovine, nego i mogućnost novog tehnološkog prodora za Energoinvest. U jednom času ja sam rekao otprilike sljedeće: ‘Šta vrijedi, neka nam je sada daju graditi, treba nam deset godina da je izgradimo’. On je zastao, malo se zamislio, pridigao glavu s jastuka, oslonio se na laktove, u očima mu se pojavila karakteristična odlučnost i rekao: ‘Dajte meni, ja ću je napraviti za osam – ispričao je svojevremeno Primorac. Uistinu, da je Blum uspio još poživjeti i svoje ideje realizirati u praksu, možda Bosna i Hercegovina danas ne bi imala većinu problema s kojima se suočava po pitanju struje.
