Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista. To je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva.
U času Rođenja Isusa Hrista zvijezda je obasjala Vitlejemsku pećinu, a na nebu su anđeli zapjevali “Slava Bogu na visini i na zemlji mir, među ljudima dobra volja. Bogomladencu su se prvo poklonili pastiri, koji su mu darovali jagnje, a potom tri mudraca koja su mu na dar donijeli smirnu, tamjan i zlato.
Pored Srpske pravoslavne crkve, Božić 7. januara proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji kao svoj bogoslužbeni poštuju julijanski kalendar.
Uz Vaskrs i Duhove, Božić spada među tri najveća hrišćanska praznika.
Na Božić vjernici idu na jutrenje i liturgiju, pričešćuju se, a zatim dolaze kući, gdje je spremljena bogata trpeza, piše BHRT.
Tog dana praznuju u svom domu s polaznikom, izabranim gostom – uobičajeno je da je to muško kršteno dijete. Žene pripreme bogatu božićnu trpezu, a ručak je svečan i bogat te za stolom okuplja cijelu porodicu.
Jede se voće, povrće, meso, razne pečenice, hljeb, hladetina, peciva i brojna druga jela.
Poslije ručka, običaj je otići čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima.
Prvi posjetilac koji bi posjetio kuću na Božić, tzv. polaznik ili položajnik, trebalo bi da je zdrav, krepak i veseo, što bi domu donijelo sreću.
Pravoslavni Božić se čestita riječima “Hristos se rodi”, na šta se odgovara “Vaistinu se rodi”.
