Poskupljenjima osnovnih životnih namirnica nema kraja. Među brojnim proizvodima koji su poskupjeli, od brašna, pekarskih proizvoda, mesa, ulja, maslaca, margarina, jogurta, novu cijenu imaju i jaja.
Tako su ona M klase sa 5,90 KM skočila na 7,25 KM, a ona s oznakom L sada se prodaju po cijeni od 8,10 KM umjesto 6,95 KM. Usto, rastu i cijene higijenskih potrepština, pa je tako posljednjih dana cijena velikog pakovanja toalet-papira sa 5,10 KM povećana na 7 KM, a ubrusa sa 2,10 na 3 KM!
Najviši nivo
I dok je rast cijena sve nepodnošljiviji građanima, koji u ovoj teškoj epidemiološkoj situaciji plaćaju i najskuplje lijekove u regionu, a inflacija doseže svoje najviše nivoe, dotle su sve glasnija pitanja zbog čega Federalna vlada ne ublažava poskupljenja i njihove posljedice.
Zlatan Vujanović, federalni ministar trgovine, podsjeća da je i dalje na snazi odluka iz aprila prošle godine o tome da marža u veleprodaji ne smije prelaziti maksimalnu visinu od šest posto, a u maloprodaji od osam posto na nabavnu cijenu. Inspekcijski organi, navodi, provode kontrolu nad formiranjem cijena i marži u FBiH.
Međutim, on ističe da je glavni faktor poskupljenja, odnosno, razlog porasta cijena činjenica da je BiH dominantno uvozno orijentirana zemlja.
– Sve ove turbulencije su posljedica svih dešavanja koja traju dvije godine i najviše su poremećaji u nabavnim lancima – kaže Vujanović.
Rad inspekcije
S druge strane, Redžo Omerbašić, predsjednik Kluba potrošača Odžak, smatra da bi inspekcije, pogotovo one lokalne, trebale više reagirati kada je riječ o kontroli cijena, počevši od ulaznih komponenti do marži.
– Niko nikog ne kontrolira. Nažalost, mlinari i pekari su podigli cijene i prije poskupljenja energenata. Tu je izostala reakcija na ulazne komponente. Cijene rapidno rastu i država i Federacija BiH moraju reagirati s interventnim uvozom jer je ovaj udar na budžete građana nepodnošljiv. Cijene su skočile od 10 do 50 posto – ističe Omerbašić.
Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača „Futura“ Mostar, smatra da odluka o ograničenju marže ne daje skoro nikakve rezultate. Time se, iznosi, može procijeniti je li riječ o ostvarivanju ekstraprofita.
Izostaju reforme
– S druge strane, izostaje reforma javne uprave, ali i porezne, privredne, poljoprivredne. Jedini spas je domaća proizvodnja hrane.
Nas ništa drugo neće izvući, ni dugoročno ni kratkoročno – govori Bago.
