Kaže kako se u Centralnoj banci BiH nadaju, kao i većina analitičara iz eurozone, da će prema kraju ove godine doći do smirivanja rasta cijena.
No, dodao je kako je puno činilaca koji na to utiču.
Naveo je kako je cilj Europske središnje banke (ECB) inflacija od blizu 2% u srednjem roku.
– Tu su geopolitičke tenzije vezane uz Europu, a posebno Ukrajinu. Posebno su neizvjesna kretanja cijena uvoznog plina i nafte. Nemojmo zaboraviti da su u svijetu, pa i kod nas, i dalje prisutni problemi u tzv. lancima opskrbe”, dodao je. – Međutim, posljednji su trendovi iznenadili mnoge iskusne ekonomiste. Na cijene u eurozoni posebno utiču cijene energenata kao što su plin i nafta, ali i cijene hrane. U BiH, prema posljednjim raspoloživim podacima, inflacija je u decembru iznosila 6,4% (na godišnjem nivou), a na povećanu inflaciju uticali su rast cijena prijevoza (u što su uključene cijene goriva) za 14,1%, zatim porast cijene hrane za 10,6%, kao i rast cijena električne energije i plina za 5%””, kazao je Softić.
Naveo je kako ””moramo biti svjesni da globalne cijene roba poput nafte, plina i žitarica, velikih pokretača inflacije, nisu pod utjecajem monetarne politike. Kaže kako sadašnja predviđanja pokazuju da bi se inflacijski pritisci u BiH trebali smanjiti u drugom dijelu godine, posebice prema njenom kraju.
Guverner se osvrnuo i na predviđanja ekonomskog rasta, podsjetivši kako statistike pokazuju da je rast realnog BDP-a u prvih devet mjeseci 2021. u BiH bio čak 8,7%. – U CB BiH smo stava da bi realni rast u 2022. za cijelu godinu mogao biti oko 4%. MMF u svojim posljednjim januarskim prognozama za 2022. očekuje rast svjetskog BDP-a od 4,4%, a eurozone od 3,9%. Dakle, u tim okvirima trebala bi se naći i bh. ekonomija. To su svakako dobre vijesti jer se očekuje, doduše nešto sporiji, rast i u 2023. godini. BiH svakako treba ekonomski rast. Samo održivim i stabilnim ekonomskim rastom možemo osigurati rast standarda svih naših građana, a to je ipak krajnji cilj svih ekonomskih politika, rekao je Softić za Večernji list.
