Da napredak u reformama koji je potreban za približavanje zemlje Evropskoj uniji nije dovoljan, a istovremeno se javljaju pokušaji blokade državnih institucija
Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) obavio je danas raspravu o stanju u Bosni i Hercegovini komentirajući izvještaj o BiH koji je pripremio stalni izvjestitelj Evropskog parlamenta za zemlje zapadnog Balkana Paulo Rangel.
Prije nego je izvještaj o stanju u BiH podnio specijalni izvjestitelj, predsjedavajući AFET-a David McAllister kazao je da je situacija u BiH napeta i zabrinjavajuća te da napredak u reformama koji je potreban za približavanje zemlje Evropskoj uniji nije dovoljan, a istovremeno se javljaju pokušaji blokade državnih institucija.
– Potrebno je uložiti značajne napore kako bi se osnažila vladavina prava, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, borba protiv dezinformiranja i stranog uplitanja, ali i osigurala jednakopravnost i integritet izbornog procesa – dodao je.
Ističe da nažalost još nema pozitivnih vijesti o postizanju dogovora oko izmjena Izbornog zakona zbog čega je zajedno s Evropskim vijećem pozvao bh. političare da pokušaju još jednom reformirati Izborni zakon.
Rangel je, predstavljajući izvještaj, naglasio važnost ispunjavanja 14 ključnih prioriteta koje je Evropska komisija postavila pred BiH u svom posljednjem mišljenju o članstvu BiH u EU.
Podsjećajući da je prije tačno 30 godina počeo rat u BiH, ocijenio je da se i danas osjećaju napetosti koje onemogućavaju zemlju da ide ka njenom napretku, prijeti se ustavnom poretku i teritorijalnom integritetu te jednakim pravima svih građana i konstitutivnih naroda.
Izvještaj naglašava dva ključna problema koji su prepreka u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i to su secesionistička retorika političke elite iz Republike Srpske uključujući njihove povlačenje iz državnih tijela, a kao drugi je istaknut nepostojanje političke volje da se postigne dogovor oko izmjena Izbornog zakona.
Rangel smatra da bi rješenje ta dva ključna pitanja omogućila političarima da rade na pravosudnim i socijalnim reformama koje su zatražene u Mišljenju Evropske komisije.
– Stoga u nacrtu izvještaja tražimo od političkih aktera da postignu dogovor o izmjenama Izbornog zakona što bi trebalo osigurati jednakost i nediskriminaciju svih građana i uskladio bi bh. zakone s evropskim zakonodavstvom i presudama Evropskog suda za ljudska prava – stava je Rangel.
Ono što izvještaj posebno naglašava je da izbori u Bosni i Hercegovini moraju održati na jesen ove godine i poziva se EU da iskoriste sve alate koje imaju na raspolaganju uključujući i ciljane sankcije protiv destabilizirajućih faktora u BiH.
– IPA 3, finansijska pomoć Evropske unije BiH, treba biti strogo uvjetovana povratkom političkih predstavnika u državne institucije, a zabrana negiranja genocida i veličanje ratnih zločinaca mora biti dio Krivičnog zakona i oko toga nema kompromisa – podvukao je Rengel.
Smatra da se BiH mora uskladiti s evropskom vanjskom politikom, a to se posebno odnosi na sankcije protiv Rusije i Bjelorusije jer bi “BiH mogla biti sljedeći front destabilizacije koje bi Kremlj želio otvoriti u Evropi” zbog čega bi BiH trebala biti uključena u EU sigurnosni front.
Nakon izlaganja otvorena je rasprava o Prijedlogu izvještaja uz mogućnost podnošenja amandmana na taj dokument te je europarlamentarac Dietmar Koster naglasio da je BiH u dubokoj krizi posebno zbog ponašanja političkih predstavnika iz Republike Srpske, ali to ne bi trebalo uzrokovati da odustanemo od borbe za demokratsku BiH.
– Slažemo se oko osnovne stvari, a to je Bosna i Hercegovina postane funkcionalna, demokratska i mirna država unutar Evropske unije. Žao mi je što izvještaj postavlja izraz konstitutivnog naroda, želimo da svaki građanin ima jednaka prava i imati sistem u kojem jedan osoba znači jedan glas. Trebamo biti kritičniji oko angažmana SAD-a i EU u pregovorima oko izmjene Izbornog zakona – smatra on.
Parlamentarac Klemen Grošelj kazao je da izvještaj predstavlja dobre temelje za buduće rasprave za zemlju koja se nalazi na raskrsnici, dodajući da je izmjena Izbornog zakona od iznimne važnost.
– Jasan mi je pojam konstitutivnih naroda, ali kada razgovaramo s ljudima u BiH vidimo da belgijski model ima lokalnih specifičnosti i neće nam omogućiti da premostimo blokade u BiH i moraju se uzeti u obzir određene specifičnosti. EU mora zato uzeti u obzir da se presude Evropskog suda provode – dodao je Grošelj.
Smatra da je potreban kompromis oko izmjena Izbornog zakona BiH, ali ako dogovor nije moguće postići naglasio je da se izbori moraju održati u oktobru.
Mišljenja je da BiH zaslužuje da dobije status kandidata te da se dodjeljivanje tog statusa treba posmatrati u kontekstu rata u Ukrajini, izražavajući nadu da će ovaj izvještaj poslati jasnu poruku da EU neće dopustiti da BiH postane novo žarište krize u Evropi.
Europarlamentarka Viola von Cramon-Taubadel obratila se Komitetu uime Kluba Zelenih naglašavajući da je potrebno jasno identificirati krivce za destabilizaciju BiH, dodajući da ovaj klub podržava sankcije protiv odgovornih te je pozvala na održavanje izbora u oktobru.
Također, pozvala je da se zaustavi miješati u unutrašnje stvari BiH uključujući i miješanje predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića koji nije predsjednik BiH, naglašavajući da je ključan element uloga visokog predstavnika.
Europarlamentra Marisa Matias uime Ljevice također je izrazila nadu da će se izbori u oktobru održe u dobrim uvjetima, naglašavajući da bi izvještaj trebao dati smjernice za buduće djelovanje.
Europarlamentarka Željana Zovko iznijela je primjedbu na ono što je napisano u izvještaju u kojem se navodi da 400.000 bh. građana nema prava prema posljednjem popisu stanovništva te je upozorila da kada se govori o konstitutivnim narodima zadire se u Ustav BiH, ocjenjujući da je opasno zadirati u temelje jedne države.
Nakon okončanja rasprave o Prijedlogu izvještaja o BiH bit će uloženi amandmani europarlamentaraca, a rok je 5. maj, dok bi se o konačnom tekstu izvještaja o BiH, Komitet trebao izjasniti sredinom juna.
